Gašpar: Odluka da se AfD označi kao "potvrđeno desno-ekstremistička organizacija" - udar na temelje demokratije
Njegov tekst prenosimo u cijelosti:
Nedavna odluka Savezne agencije za zaštitu ustava da Alternativu za Njemačku označi kao "potvrđeno desno-ekstremističku" organizaciju predstavlja ozbiljan udarac na temelje demokratskog poretka Savezne Republike Njemačke. Ovaj postupak nije zasnovan na pravno utemeljenoj i politički neutralnoj procjeni, već se radi o otvoreno politički motivisanom aktu čiji je cilj delegitimisanje i neutralizacija legitimne opozicione stranke putem administrativnih sredstava.
Ova mjera ne dolazi iz vakuuma. Simbolično i ciljano, objavljena je na samom kraju mandata ministarke unutrašnjih poslova Nensi Fejzer – političke akterke čija se stranka (SPD) suočava s istorijski niskom podrškom birača. Umjesto da ponovo zadobije povjerenje građana kvalitetnim politikama, sada pribjegava korištenju državnih institucija za obračun s političkim protivnicima. Takvo ponašanje suprotno je svim demokratskim standardima i načelima političke kulture zapadne Evrope.
Iznenađuje, međutim, sam trenutak objave. Upravo na posljednji dan svog mandata, odlazeća ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fejzer proglašava AfD "potvrđeno ekstremističkom strankom". Time ne vrši pritisak samo na buduću vladu kancelara Merca, već i na vlastitu stranku, SPD, koja se nalazi u dubokoj političkoj krizi.
Nova crno-crvena koalicija sada se suočava sa izuzetno osjetljivim pitanjem: da li pokušati zabraniti AfD? To pitanje nosi ogroman politički rizik – i za vlast i za demokratski poredak. Јer ako takva inicijativa propadne, vladajuće stranke biće izložene javnom ismijavanju, na veliku radost krajnje desnice. Ako pak zabrana uspije, AfD kao stranka možda više neće postojati – ali milioni njenih birača neće nestati.
Njihova zabrinutost, frustracije i zahtjevi ne mogu se jednostavno izbrisati administrativnom odlukom. Političke ideje se ne zabranjuju dekretima – one se prevazilaze argumentima i djelotvornom politikom. Umjesto da sanjaju o zabrani, CDU/CSU i SPD bi trebali ozbiljno da se pozabave uzrocima jačanja AfD-a – i konačno vode politiku koja ovu stranku čini suvišnom. To uključuje ozbiljan zaokret u politici migracija, poreza, socijalnih davanja i građanskog dohotka. To je stvarni zadatak koji zaštitnici ustava trebaju postaviti pred novu vladu.
Pravni temelj na kojem se zasniva ova klasifikacija izuzetno je upitan. Јoš uvijek nije donesena konačna sudska odluka čak ni o prvobitnoj oznaci AfD-a kao "slučaja pod sumnjom". Uprkos tome, organ koji bi trebao djelovati isključivo u skladu sa zakonom prelazi granice svojih ovlasti i proglašava nešto "potvrđenim" što ni pravno ni materijalno nije dokazano. Time se narušava pravna sigurnost i otvara prostor za proizvoljnu i politički motivisanu primjenu zakona.
Takođe, kriteriji na osnovu kojih se donose ovakve procjene sve više odražavaju ideološku pristrasnost. Danas se u Njemačkoj može biti označen kao "desni ekstremista" samo zato što se zalažete za kontrolisanu migraciju, protivite šerijatskoj praksi, kritikujete politički islam ili izražavate zabrinutost zbog povećane nesigurnosti i kriminaliteta u urbanim sredinama.
Ako izražavanje legitimne zabrinutosti za očuvanje kulturnog identiteta i pravne države postaje osnov za institucionalnu represiju – tada više ne govorimo o otvorenom društvu, već o opasnom ideološkom jednoumlju.
AfD je parlamentarna stranka izabrana demokratskom voljom miliona građana. Naše članstvo obuhvata širok spektar građanski orijentisanih ljudi: konzervativce, slobodoumne intelektualce, bivše birače CDU/CSU, mlade ljude i porodične ljude zabrinute za budućnost zemlje.
Pokušaji da se cijela stranka diskredituje zbog izolovanih i često instrumentalizovanih pojedinaca – od kojih su mnogi, prema dostupnim podacima, bili prikriveni saradnici državne obavještajne službe (tzv. "povjerljive osobe" ili doušnici) – predstavljaju grubo i selektivno tumačenje stvarnosti.
Takva praksa, ako se ne zaustavi, mogla bi imati ozbiljne posljedice ne samo za AfD, već i za cijeli demokratski sistem. Јer ako se jednom političkom subjektu može oduzeti legitimitet bez jasnog pravnog temelja, tada nijedna opoziciona snaga više nije sigurna. Demokratija ne znači jednoumlje, već pravo na političku raznolikost – uključujući i ideje koje se ne dopadaju vladajućima.
Takođe, zabrinjava međunarodna ćutnja o ovom razvoju događaja. Zamislimo reakcije evropskih institucija kada bi u Mađarskoj, Francuskoj ili Turskoj obavještajna služba pokušala diskreditovati opoziciju pod sumnjivim okolnostima. U Njemačkoj se, međutim, takve metode sprovode bez ozbiljne kritike. To ukazuje na sve dublju krizu vjerodostojnosti evropskih demokratskih standarda.
AfD ostaje posvećen vladavini prava, slobodi mišljenja i političkom pluralizmu. Nastavićemo se zalagati za Njemačku u kojoj institucije ne služe interesima stranaka, već građanima. Njemačka zaslužuje ustavnu zaštitu – ne od političkih ideja svojih građana, već od zloupotrebe vlasti u ime ideologije.
Pozivamo sve one koji dijele ove vrijednosti – u Njemačkoj i širom Evrope – da dignu glas protiv ove opasne erozije slobode. Demokratija nije fraza – to je svakodnevna borba za prostor mišljenja, za pravdu i za odgovornost vlasti. Tu ćemo borbu voditi odlučno, odgovorno i – demokratski.