Zovko izjavom da je Šmit "neizabrani stranac", a da Konaković ruši ustavni poredak BiH, podigla Sarajevo na noge (VIDEO)
I ne samo to. Јasno je saopštila da je Kristijan Šmit, neizabrani stranac, od kojeg Konaković traži da nametanjem izmjena zakona i Ustava BiH, omogući prohodnost izbora, njemu poželjnog, ministra bezbjednosti.
Konaković je uzvratio optužbama da Zovko laže. Ali od poziva Šmitu nije odustao. Iz Banjaluke odgovor Sarajevu da su izvor krize, dok Konakovića i ostale Šmitove simpatizere podsjećaju da je realnost u suprotnosti s njihovim željama.
Nakon što je "bager" Elmedina Konakovića i definitivno skončao na smetljištu politike, a BiH se njegovom krivicom zaglavila u nedođiji, "bagerista" se ponovo sjetio Nijemca. Od njega očekuje da dekretom pokrene zaglavljeni bager. Preciznije da, izmjenama Zakona o Savjetu ministara i Ustava - predsjedavajućoj Borjani Krišto otme ustavnu nadležnost nominacije na upražnjeno mjesto ministra bezbjednosti i da je prisvoji ili dodijeli Konakoviću i njegovim "platformašima". Bio je to okidač za Željanu Zovko koja je u sjedištu Evropskog parlamenta upozorila komesarku za proširenje Martu Kos o Konakovićevim neustavnim željama.
- Imamo napad na Ustav u BiH od strane ministra spoljnih poslova koji insistira od strane neizabranog visokog predstavnika da nametne nominaciju ministra - navodi Zovko.
I proključalo je Sarajevo. Udruženo - prozvani napadač na Ustav i mediji pod njegovim diktatom. Ne zna se šta ih je više zaboljelo – jasna i precizna detekcija izazivača bh. krize ili još precizniji pridjev „neizabrani“ uz Kristijana Šmita. Obrušili su se na Zovko. Pripisali joj da citira predsjednika Republike Srpske i optužili da laže. Uz već istrošenu falš demagogiju o malignom ruskom uticaju. Paralelno, Konaković je uzvratio udarac -ali samom sebi. Po navici – ponovo prizivajući u pomoć Nijemca.
- Mislim da visoki predstavnik vrlo brzo mora preuzeti odgovornost - smatra Konaković.
Izgleda da su se Konakovićevi avanturistički planovi i želje o prekompoziciji vlasti izjalovili, pa od nelegitimnog Šmita traži da uradi ono što nisu ni legitimni visoki predstavnici u trodecenijskoj praksi. Da izmjeni, ne samo Zakon o Savjetu ministara, već i Ustav BiH kojem ni zarez još nije promijenjen i međunarodni mirovni sporazum skrojen u Dejtonu, čiji je Ustav sastavni dio.
- Zovko je samo rekla jednu opštu istinu koju svi znamo. Јednostavno da Ustav BiH jeste takav kakav jeste i da se on može menjati samo po procedurama koje on sam predviđa. Izgleda da se neki planovi nisu ostvarili i sada pokušavaju to da lome preko koljena. Svaka federalna zemlja ima vrlo složene procedure i naravno kao kod sata. Njega ne možete popraviti čekićem ako pokušate to da uradite možete ga samo uništiti - naveo je Milan Sitarski.
Dokazujući svu nemoć i potpunu kapitulaciju svoje politike, Konaković bi da Ustav i zakone mijenja Šmitovim čarobnim štapićem, ocjena je Staše Košarca. No, zaboravio je da se i Republika Srpska pita. A ona u Šmitove čarolije ne vjeruje. I Konakovićeve želje ne ispunjava.
- Imamo ovdje u Sarajevu ne znam koliko hiljada straanaca koji imaju isti status kao Šmit zamislite da ih sad pozovete i kažete dajte nametnite Zakon o Savjetu ministara kako bi se moje želje ostvarile, ali ono što je činjenično jeste to da je upravo unitarno Sarajevo u opoziciji iz Republike Srpske našlo političku igračku - istakao je Košarac.
Za ministra Košarca ključno pitanje nije da li će Šmit pokušati da bar prividno ispuni Konakovićeve želje, već da li bi srpska opozicija uvažila Šmitov pokušaj imenovanja ministra bezbjednosti, kao što je prihvatila delegata iz kinder jajeta. Premijer Srpske pak smatra da vapaji upućeni Šmitu dovoljno govore o samom Konakoviću, ali i o Bošnjačkom narodu kog predstavlja.
- Oni su naučili čitav život da im neko drugi nešto riješi. Zato neće da se odazovu pozivu predsjednika Republike Srpske na razgovor jer oni, oni nemaju kapacitet da uopšte razgovaraju. Oni nemaju kapacitet da provedu bilo šta što se dogovori - istakao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Srpske.
Neće Konaković Šmitovim dekretima imenovati i razrješavati ministre, zamjenike, članove kolegijuma Parlamentarnih domova, što mu je kako i sam priznaje, narastajuća želja. Niti će Šmitovim dekretima voditi BiH, ma u kakvom ona stanju bila, poruka je srpskih i hrvatskih zvaničnika.