Do juče nezamislivo sutra vjerovatno - ruski gas preko Amerikanaca u Evropu, uprkos Briselu
Vijest "Volstrit džornala" da je američka investiciona kompanija "Eliot investment menadžment" sa bugarskim "Bulgartransgasom" počela da pregovara o kupovini udjela u dijelu gasovoda "Turski tok" kroz Bugarsku došla je samo koji dan poslije Rojtersove da SAD i Rusija razgovaraju o mogućnosti da američki investitori preuzmu udio u gasovodu "Sjeverni tok".
Veleobrt
Sve to do juče je izgledalo sasvim nezamislivo. Amerika je godinama pritiskala Njemačku da odustane od gasovoda "Sjeverni tok 2" koji je ipak napravljen, ali nikada nije pušten u rad. Na pritisak SAD Bugarska je 2013. godine odustala od izgradnje gasovoda "Јužni tok", što je i Srbiji nanijelo štetu, jer je računala na sredstava od tranzita gasa kroz našu zemlju koji bi dalje išao u tri pravca.
Magistar naftnog i gasnog inženjerstva i analitičar Centra za društvenu stabilnost, Obrknežev u emisiji Energija Sputnjika podsjeća da je krajem prošle godine, pred inauguraciju Donalda Trampa, ocijenio mogućim scenario gdje bi Amerikanci ušli u gasovod "Sjeverni tok" i naplaćivali tranzit ruskog gasa Evropi, a Rusija profitirala izvozom gasa.
Ono što Amerikanci itekako dobro rade - gledaju isključivo biznis, odnosno ekonomiju. Јasno je da Trampova biznis politika, koja je otpočela potpisivanjem sporazuma sa Kijevom koji joj omogućava pristup ukrajinskim prirodnim resursima, postaje pravilo, a ne izuzetak.
- Što se tiče Turskog toka, odnosno Balkanskog toka, kako ga mi nazivamo, ukoliko bi došlo do kupovine određenog udjela takođe bi Amerika profitirala što se tiče tranzita, a samo snabdijevanje bi i dalje išlo iz Ruske Federacije. Koliko god neko među nama nije vjerovao da će da dođe do nekog otopljavanja odnosa između Rusije i SAD do toga je došlo i to bukvalno odmah poslije inauguracije Donalda Trampa koji je i najavljivao da će se potruditi da odnosi sa Ruskom Federacijom budu na najboljem mogućem nivou što se tiče ekonomije - napominje Obrknežev.
Izgubili razum
Priča o povratku ruskog gasa dešava se, praktično, iza leđa EU, baš u trenutku kada je Brisel obznanio da hoće da zabrani nove gasne sporazume sa Rusijom do kraja 2025. godine i da zabrani uvoz u okviru postojećih sporazuma do kraja 2027. godine. O tome bi sljedećeg mjeseca trebalo da se izjasni Evropski parlament.
Sasvim očekivano, Mađarska i Slovačka, koje se oko 80 odsto gasom snabdevaju upravo iz Rusije, bile su više nego jasne u protivljenju tome. Mađarski šef doplomatije Peter Sijarto je plan Evropske komisije da eliminiše ruske energente u naredne dvije godine prokomentarisao konstatacijom - svi u Briselu su izgubili zdrav razum. To će, po ocijeni slovačkog premijera Roberta Fica, Evropu dovesti do bankrotstva.
Po ocijeni Obrkneževa, najava Brisela da se EU u potpunosti distancira od ruskih energenata nije moguća i objašnjava zašto. EU je, kako podsjeća, prekinula uvoz ruske nafte i gasa pa su kupovali komprimovani gas iz SAD . Evropa je napravila 58 terminala za primanje tog komprimovanog gasa, ali se ispostavilo da SAD nemaju dovoljne količine koje bi zadovoljile potrebe Evrope. Sada EU mjesečno plaća 100 miliona evra Rusiji za njene naftne derivate, računajući i gas.
Sagovornik Energije Sputnjika ukazuje i na indirektnu saradnju Rusije i Njemačke koja i sada postoji. Ako imate Indiju koja uvozi 22 puta više nafte iz Rusije, a u isto vrijeme izvozi 58 puta više nafte prema Njemačkoj, jasno je da to samo može da bude ruska nafta.
Isto tako napominje da Azerbejdžan sve što crpi iz svojih ležišta gasa izvozi, a za svoje potrebe uvozi gas iz Ruske Federacije. Višak tog gasa koji uveze uz Rusije takođe izvozi trećim zemljama.
Nismo manje bezbjedni
Na pitanje hoće li udio Amerikanaca u Turskom toku učini manje sigurnom snabdijevanje Srbije gasom, mogu li oni u nekom trenutku, ako im tako odgovara, stopirati dotok ruskog gasa, Obrknežev kaže da to prije svega zavisi od zemlje kroz koju ide trasa gasoaova. On navodi primjer Ukrajine koja je odlučila da sama zavrne slavinu na jednom kraku gasovoda Družba.
Na podsjećanje da smo mi već imali loše iskustvo sa Bugarskom koja je upravo pod pritiskom SAD odustala od "Јužnog toka", on kaže da bi sada situacija ipak bila drugačija.
- Amerikanci bi zarađivali od svega toga, a da li bi došlo do neke geopolitičke odluke u nekom narednom periodu, ne možemo da predvidimo. Uvijek postoji takva mogućnost, mada i sada zemlja kroz koju ide tranzit može da vam zatvori gas. Onda prosto gradite takve diplomatske odnose i sa Bugarskom i Turskom i Rusijom kako do toga uopšte ne bi došlo - ističe ovaj energetičar i analitičar Centra za društvenu stabilnost.
On ne vjeruje da bi do najgoreg scenarija moglo da dođe, jer kakva god vremena da dolaze, gora ili bolja, takve odluke koje bi ugrozile funkcionisanje 6,5 miliona stanovnika se ne donose olako.
U situaciji kada imate saradnju Vašingtona i Moskve u ekonomskom smislu, gdje i jedna i druga strana gledaju da učine ono što je najbolje za nju, Evropa je ta koja ispašta i tek će njena posrnula privreda da ispašta ako Brisel nastavi po starom, smatra on. Zato izjavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da bi udio Amerike u "Sjevernom toku 2" bio strateška greška, Obrknežev vidi upravo kao stratešku grešku Evrope.
Kaže da je kada je sada povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu bio u Moskvi dosta pričao sa Rusima iz različitih slojeva društva i svi veoma pozitivno gledaju na novu američku administraciju. Dosta se uzdaju u nju i doživjeli su to kao ohrabrenje za čitavo čovječanstvo.
Evropa ih ne zanima
- Na pitanje odnosa prem Evropi nekako je za njih to sve ništa. Gledaju na nju kao na ništa. Ne kao na neprijatelja, nego ne zanima ih Evropa. To opet možemo energetski da sagledamo. Rusi su tokom 2022. i 2023. godine imali izuzetne energetske infrastrukturne projekte prema Kini i centralnoj Aziji. I sve što su izgubili na prostoru Evrope oni su tamo nadomjestili. Neko će reći oni njima isporučuju naftu i gas po nižoj cijeni. Da, ali su to veće količine. Ako povećate količine po jeftinijoj cijeni vi ste na istom. Šta će vam nafta i gas da vam stoji u ležištima gdje ih ne koristite i na tome ekonomski gubite, nego ste našli novo tržište, odnosno imali ste ga i samo ste povećali kapacitete - objašnjava naš sagovornik.
Na pitanje da će se Evropa išta pitati kada je u pitanju eventualna gasna saradnje Amerike i Rusije na njenom tlu, Obrknežev nema dilemu:
"Amerikanci će isključivo ići za svojim interesima pa i u dogovoru sa Rusima. Pazite, ko bi rekao da će otopljavanje odnosa biti i sa Kinezima. Pale su američke tarife prema Kini za 115 odsto. Svi su očekivali da će Amerikanci i Kinezi da zarate. Ne. Oni će naći interes u svemu tome. A Evropa mora da ide raciom. Kada ga uključe biće im kudikamo bolje", smatra on.
Zato je mišljenja da je stav Brisela da će EU biti u potpunosti bez ruskih energenata do 2027. godine politička izjava u datom trnutku i da je pitanje šta će se sve u međuvremenu dogoditi. U sljedećem mandatu doći će neko drugi, kao što se desilo u Americi, pa vidimo jedan nevjerovatan zaokret američke politike prema svim dijelovima svijeta, kaže Obrknežev.