Dodik: Dejtonski sporazum je jedini moguć u okolnostima u kojima živimo (VIDEO)

Milorad DodikFoto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja

- Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo - ukazao je Dodik.

Da bi se razumjelo šta se brani, moramo se vratiti sporazumu koji je utvrdio Ustav BiH, okončao rat i donio mir.

- Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo. Dejton je uvidio istoriju, naslijeđe, mentalitet i odnose koji su postojali u BiH. Definisao je sistem u kome BiH može da funkcioniše kao zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda. Dejtonski sporazum stvorio je prostor u kome svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost. Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, sa svojih 11 aneksa, potpisan u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson u Dejtonu, Ohajo, nije bio samo politički dokument. On je bio i ostao ustavnopravni instrument, osnova, temelj BiH - kaže Dodik.

Ponavlja da prema tom sporazumu, BiH čine dva entiteta.

- Republika Srpska i Federacija BiH. Svaki entitet ima svoju vladu, svoj pravni sistem i svoje nadležnosti, pravo da upravlja svojim narodom, teritorijom i imovinom - u miru. `Bosna i Hercegovina` izvedena je iz teritorije entiteta: 49 odsto Republike Srpske i 51 odsto FBiH. Sporazum nije stvorio centralističku, unitarnu državu. Nije zahtijevao da izbrišemo svoje razlike. Dao nam je ravnotežu, a ne dominaciju. Dao nam je funkcionisanje, a ne fantaziju. Dao nam je mir, a ne uniformnost. One koji sumnjaju u to pozivam da pročitaju Anekse jedan do deset. Pročitajte Ustav BiH, onakav kakav je usvojen u Dejtonu. Ne tumačenja. Ne fusnote. Sam tekst- kaže Dodik.

Dodaje, da ne postoji nijedna odredba; nijedna; koja stranom, neizabranom birokrati daje pravo da inkriminiše neslaganje.

- Ne postoji nijedna odredba koja dozvoljava da državna imovina bude konfiskovana dekretom tog birokrate. Ne postoji nijedna odredba koja Republiku Srpsku svodi na podređenu administrativnu jedinicu. Ne postoji nijedna odredba koja dopušta da jedna strana nameće rješenja drugoj. Dejton je federalistički-konfederalni ugovor, a ne kolonijalni. Dejton je pragmatičan, a ne utopijski. Dejton je poštovao pravo naroda da upravljaju sami sobom unutar BiH, a ne pod njom. Iz tog razloga, sebe smatramo originalistima Dejtona. Ono čemu danas svjedočimo jeste ista ideološka debata koja se vodi širom svijeta o ustava. Da li ga tumačiti onako kako je napisan ili ga tretirati kao `živ dokument` koji se mijenja zavisno od trenutka i raspoloženja stranih sila? Mi u Republici Srpskoj prihavatamo samo tekst koji smo potpisali" - ističe Dodik.

AKO POSTOЈI POTREBA DA SE DEЈTON MODERNIZUЈE - SPREMNI SMO, ALI NE DEKRETIMA VEĆ KROZ RAZGOVOR

Dodik je istakao da Republika Srpska ne misli da je Dejton mrtav, da je propao, već da je tumačenjima izmijenjen do neprepoznatljivosti i to od onih koji ga nikada nisu potpisali i koji njegove principe nikada nisu poštovali.

- To nije samo naše mišljenje. To je stav pravnih stručnjaka širom Rusije, Kine, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. To je realnost koja se ispod glasa priznaje u diplomatskim depešama i pravnim mišljenjima.
I to je realnost koja se sada mora naglas reći - naglasio je Dodik.

Dodao je da mi nismo ekstremisti. 

- Mi nismo opstrukcionisti.
Mi ne podrivamo Dejton. Mi pokušavamo da ga sačuvamo. Mi nismo samo potpisnici ovog sporazuma, mi smo strana tog sporazuma, njegovi čuvari i zaštitnici. Mi smo narod koji zna šta znači borba za slobodu, jer smo je platili najskupljom cijenom – životima naših sinova i kćeri. Dejton je naš oklop, naša brana i naš štit protiv svih onih koji misle da će jednim potpisom, jednom odlukom ili jednim diktatom izbrisati ono što je stvoreno krvlju. Mi ne branimo samo svoja prava, mi branimo mir, a braneći mir, branimo pravo našeg naroda da ostane svoj na svome, da govori svoj jezik, da slavi svoje praznike i da se ponosi svojom istorijom, te da pamti i obilježava svoje stradanje - kaže Dodik.

Ponavlja, da Dejton nije samo mirovni sporazum.

- On je pečat na našu slobodu, on je obećanje da Republika Srpska ostaje trajno utkana u ovaj prostor. Mi ne branimo samo svoju zemlju, mi branimo principe na kojima BiH može da funkcioniše kao zajednica ravnopravnih naroda. Pridržavamo se onog što je dogovoreno 1995. godine. Ne prihvatamo intervencije neizabranih i nepotvrđenih službenika koji nikom ne polažu račune, koji našu zemlju tretiraju kao lični projekat, a u pitanju je naša budućnost. Ako i postoji potreba da se Dejton modernizuje, mi smo spremni pod uslovom da se to učini na pravi način: ne dekretima, ne pritiskom, ne tumačenjima i intervencijama stranaca. Ako se to učini kroz razgovor, kroz amandmane, i uz saglasnost strana potpisnica, a ne hirovima onih koji su dolazili decenijama kasnije - ističe Dodik.

DEЈTON ЈE STVORIO PRETPOSTAVKE DA BiH BUDE SLOŽENA SUVERENA ZEMLjA, A NE PROTEKTORAT

Dejton je stvorio pretpostavke da BiH bude složena suverena zemlja u kojoj će odluke donositi izabrani predstavnici naroda, a ne protektorat u kom će narodna volja biti potčinjena volji neizabranog i lažnog visokog predstavnika, ukazao je Dodik.

- Sve u ovom svijetu ima svoju cijenu. Oni koji danas ruše temelje Dejtona zaboravljaju da će se svako nametanje vratiti kao bumerang. Dejton je temelj BiH i mira u njoj, a ko taj temelj ruši, ruši i mir, ruši i BiH. Ako je Dejton bio dogovor; ustavotvorni sporazum; onda je potrebno da se iskreno zapitamo sljedeće: Ko je prekršio taj dogovor? Ko je promijenio njegove odredbe? Ko je uveo nekakva pravila? Ko je odlučio da napisana riječ Ustava BiH više ne važi? Јer, mi nismo. Nisu ni građani Republike Srpske - dodao je Dodik.

Republika Srpska nikada nije želela da donosi odluke u ime Bošnjaka i Hrvata, ističe on.

- Nikada nismo htjeli da biramo njihove predstavnike. Banjaluka nikada nije željela da uređuje odnose u Sarajevu, Zenici ili Mostaru. Ali isto tako, nikada nećemo dozvoliti da oni donose odluke u ime nas. Ne zato što smo tvrdoglavi, već zato što je to volja srpskog naroda. Nisu čak ni građani BiH. Nego oni koji su došli nakon potpisivanja sporazuma i koji su sebi dali za pravo da ga tumače, preoblikuju i prenebregavaju. A najvidljivije lice tog podrivanja danas je Kristijan Šmit. Hajde da razgovaramo iskreno — ne bez uvažavanja, nego iskreno. Šmita nikada nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Prema Aneksu deset Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik mora biti imenovan i potvrđen od Savjeta bezbjednosti, a prije toga da ga izaberu potpisnici Aneksa deset. To se nikada nije desilo - ističe Dodik.

Kaže, kada su Šmita pokušali da nametnu po svaku cijenu, Rusija se usprotivila.

- Kina nije dala saglasnost. Šmit nikada nije dobio podršku u Savjetu bezbjednosti. To znači da Šmit nije visoki predstavnik imenovan u skladu sa pravom. Pošto se Šmit ne može pozvati ni na jedan međunarodni sporazum, zakon ili obavezujući akt koji bi mu dao legitimitet, on je obični građanin koji izdaje dekrete bez mandata, bez legitimiteta i bez odgovornosti. Nažalost, druga ugovorna strana to jeste FBiH ga prihvata samo zato što svojim diktatom udara na Republiku Srpsku s ciljem da je sruši - navodi Dodik.

Ističe da ovo nije tehničko pitanje.

- Ovo je pravna i ustavna kriza. Od kada je stigao 2021. godine, što se poklopilo upravo sa povratkom Bajdenove administracije, Šmit koristi samoproklamovana ovlašćenja da odlukama nameće krivične zakone, obustavlja finansiranje iz budžeta i prijeti izabranim zvaničnicima, i sve to bez saglasnosti ovog ili bilo kog parlamenta, ovog naroda ili međunarodnog tijela koje bi navodno trebalo da uređuje njegovu funkciju. To nije samo kršenje Dejtona. Ovo je kršenje svih načela demokratske uprave. A, ipak, samo zato što smo na to ukazali, zato što smo tražili da se Dejton poštuje; rukovodstvo Republike Srpske je sankcionisano, osuđeno, navodno izolovano kako oni to vole da kažu, i optuženo - napominje Dodik.

Kaže, Srpska je jasna - ovdje nije riječ o jednom čovjeku.

- Kristijan Šmit nije uzrok. On je lice sa plakata. Lice sa plakata generacija 'graditelja država' koji ne djeluju vojnim sredstvima, nego dekretima. Ne tenkovima, nego kulturom eliminacije. Ne diplomatijom, nego zloupotrebom prava pri čemu koriste privid legalnosti da unište suštinu prava. Ovo čemu danas svjedočimo nije odgovornost. To je ideološko nametanje. To je ono što se dešava kada strani, neizabrani zvaničnik koristi samoproklamovana ovlašćenja da ukloni izabrane zvaničnike koji se usude da kažu 'ne' rušenju međunarodnog ugovora. To je ono što se dešava kada se demokratija tretira ne kao volja naroda, nego kao formalnost u svrhu ispunjavanja želja i stavova onih koji se smatraju višim bićima - dodaje on.

BiH I MIR NE MOGU OPSTATI NA LAŽI, KADA BRANIMO DEЈTON BRANIMO GA ZA SVE U BiH

Kada branimo Dejton, mi ga branimo za sve u BiH, jer čim se jedan dio sporazuma ignoriše, svaki dio može doći na udar, poručio je Dodik.

- Obraćam se važnom porukom našim bošnjačkim komšijama, našim hrvatskim partnerima, i našim prijateljima u Sarajevu - ono za šta se danas zalažemo nije samo u interesu Republike Srpske. Vladavina prava, nepovredivost sporazuma i princip saglasnosti nisu etnička pitanja. To su univerzalne vrijednosti - istakao je predsjednik Dodik.

Kaže, čim jedan strani, neizabrani zvaničnik može sam da određuje šta je zakon, niko više nije zaštićen - ni Srbin, ni Bošnjak, ni Hrvat.

- Zato kada kažemo da se moramo vratiti osnovama, mi ne tražimo izolaciju. Mi tražimo da ponovo okupimo zemlju oko izvornog zavjeta - dogovora koji smo svi potpisali. Ako mir treba da traje, on mora biti izgrađen na pravu, a ne na pritisku. Na saglasnosti, a ne na prinudi. Na dijalogu, a ne na dekretima. /Kristijan/ Šmit može da tvrdi da brani Dejton. Ali svaka njegova odluka, prethodnika i ovog neizabranog, ga je podrila. Zato danas kažemo: vrijeme je da budemo načisto, ova ustavna kriza može da se riješi samo ako se poništi sve što je Šmit nametnuo. To je stav naše Narodne skupštine i naša politika. Ako to nije moguće, ne tražite da odustanemo od sebe - kaže on.

Ističe, da je vrijeme da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasa o legitimnosti imenovanja Kristijana Šmita 'za' ili 'protiv'.

- Neka ga međunarodna zajednica potvrdi - ili odbaci. Smognimo hrabrosti da se suočimo sa istinom. Јer BiH i mir ne mogu opstati na laži" - poručio je Dodik.