Širenje panike putem medija i društvenih mreža postaje sve češći fenomen u društvu (VIDEO)
Primjer je ovo kako jedna neprovjerena ili neodgovorno prenesena informacija može izazvati lavinu dezinformacija.
Prijeteća poruka ispisana u OŠ Sveti Sava u Istočnom Sarajevu. Ova informacija prvo je dospjela na društvene mreže, a potom i na portale. Izazvala je zabrinutost i među učenicima i među roditeljima. Razloga za paniku nema, kažu u upravi škole. Demantuju pisanje pojedinih medija. Nastava u ovoj školi odvija se redovno.
- Zaista apelujem da je ovo poigravanje sa jednom vaspitno-obrazovnom ustanovom. Ovo je stvaranje panike među djecom. I rekli smo juče poslije objave na društvenim mrežama da je pisao natpis da će se pobiti svi u prvoj smjeni, da je to pisalo na tabli, što opet tvrdim da nije istina, ni u jednom slučaju. Zato smo reagovali da policija pojača svoje dežurstvo ispred škole. - rekla je Željka Topalić, direktor Osnovne škole ''Sveti Sava'' Istočno Sarajevo.
Psiholozi upozoravaju da su djeca, a posebno u pubertetu veoma podložna uticaju straha.
- Nažalost, sve im je danas dostupno. Od tih društvenih mreža i interneta. Očigledno da prate sadržaj koji ne bi trebalo da prate i to je pitanje koliko to roditelji kontrolišu, a vidimo da ne kontrolišu - ističe Јelena Milić, diplomirani psiholog.
Stručnjaci za bezbjednost naglašavaju važnost profesionalne i smirene reakcije u ovakvim situacijama, posebno u vremenu kada je pristup informacijama lakši nego ikada.
- Nepostoji više nikakva cenzura u pozitivnom smislu selekcije vijesti koja bi se plasirala putem medija kao što je to bilo u neko doba kad nije bilo interneta i ne ovoliko puno TV stanica. Sve su informacije svim uzrastima dostupne - kaže Predrag Ćeranić, dekan na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci.
Stručnjaci ističu da je važno je da i mediji preuzmu odgovornost za sadržaj koji objavljuju. Neosnovani naslovi, senzacionalizam i širenje neprovjerenih tvrdnji mogu imati ozbiljne posljedice.