Nuždić: Srpska ne traži osvetu, već istinu i pravdu za Bradinu
- Boli nas još više to što do danas pravda nije u potpunosti zadovoljena. Samo dio odgovornih je procesuiran, dok mnogi još slobodno žive, a porodice žrtava čekaju istinu i priznanje njihove patnje - rekao je Nuždić ističući da Bradina opominje da je ćutanje saučesništvo, a zaborav druga smrt.
On je istakao da je zbog toga ovaj zločin našao mjesto u "Atlasu zločina" nad Srbima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Nuždić je podsjetio da je selo Bradina kod Konjica, većinski naseljeno Srbima, u maju 1992. godine je napadnuto i spaljeno, a njegovi stanovnici izloženi brutalnom nasilju.
On je naveo da su pripadnici takozvane Armije BiH, uz podršku lokalnih i paravojnih jedinica, 25. i 26. maja 1992. godine, upali u selo i izvršili napad na civile.
Nuždić je naglasio da je, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, prilikom napada najmanje 38 mještana, među kojima žene, djeca i starci, ubijeno na posebno okrutan način, te dodao da poslije ovog napada ubistva nisu prestala.
- Mnogi muškarci su odvedeni u logore u Čelebiće i Musalu, gdje su bili izloženi torturi, poniženjima i zlostavljanju, a torture nisu pošteđene ni žene, ni djeca. Nekoliko stotina žena i djeca zatvoreno je u Konjicu, a mnoge zatvorene Srpkinje su silovane - istakao je Nuždić.
Prema njegovim riječima, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg, srce i simbol zajednice, zapaljena je i oskrnavljena, porodične kuće su spaljene do temelja, a mnogi koji su pokušali da pobjegnu su presretnuti i ubijeni.
- Neka nas sjećanje na žrtve Bradine podsjeti da bez pravde nema pomirenja, a bez priznanja bola i patnje drugih nema istinskog mira - poručio je Nuždić.
U Bradini, kod Konjica, danas će biti obilježene 33 godine od uništenja i spaljivanja ovog i okolnih sela, u kojima su pripadnici muslimanskih i hrvatskih snaga svirepo ubili 48 srpskih civila.