Bojić: Osnivanje multimedijalnog muzeja je strateški interes Srpske
- Riječ je o kompleksnom projektu, koji u svakom segmentu sadrži veliku odgovornost. Mi smo analizirajući činjenice odlučili da napravimo regionalnu podjelu da bi što lakše i operativnije ostvarili ciljeve - naveo je Bojić u podkastu Srne.
On je zahvalio institucijama i predsjedniku Republike Srpske za podršku pri osnivanju i radu Memorijalnog centra.
- Najvažnije je osnivanje multimedijalnog muzeja posvećenog stvaranju Republike Srpske. Sada se bavimo preduslovima za stvaranje muzeja. Јedan od njih je da prikupimo što više građe koja će biti dio muzeja - istakao je Bojić.
Kada je riječ o video dokumentovanju svjedočenja, on je istakao da će se osnovati deset studio centara širom Republike Srpske.
- To smo uradili u Mrkonjić Gradu i Banjaluci. Bili smo u Zvorniku, Doboju i Bratuncu. Važni gradovi za istoriju Republike Srpske. Samo u Doboju je oko 1.200 porodica koje koriste porodične penzije. To su roditelji i supruge poginulih i nestalih boraca i civila. Samo u Doboju možemo da prikupimo nekoliko hiljada svjedočanstava - pojasnio je Bojić.
On je rekao da su lokalne zajednice podržale ovaj projekat, navodeći da je potreban odgovoran individualni pristup kada je riječ o svjedočenju i snimanju.
- Važno je da svako shvati koliko je važno sačuvati sjećanje. Svako sjećanje na poginulog i nestalog vojnika i civila je istovremeno i nacionalna priča - poručio je Bojić.
Kaže da je teško porodicama opet prolaziti kroz težak period prisjećanja na gubitak najmilijih, ali je istakao da je riječ o hrabrosti i želji da se sačuva uspomena na žrtvu koju su dali za Republiku Srpsku.
- Nemoguće je ne nositi bol sa sobom, ali to je preduslov da se sve uradi. Ovo je najviši nacionalni cilj i interes. Velika zahvalnost ide i timu koji radi u Memorijalnom centru. Nama je to motiv a ne opterećenje. Svako svjedočenje je motiv da nastavimo dalje - istakao je Bojić.
On navodi da je važno razumjeti i duh vremena, odnosno kontekst dešavanja sa početka devedesetih godina, gdje je vidljivo da se srpski narod nije spremao za ratne sukobe.
- Mi možemo kroz razgovore vidjeti kako se živjelo prije rata, kako je počeo rat, kako su ljudi osjećali da se nešto strašno dešava. Kroz sve pojedinačne priče mi imamo zbirni duh vremena kroz živo sjećanje ljudi a ne samo kroz faktografiju - rekao je Bojić u podkastu Srne.
On je rekao da svjedočanstva mogu poslužiti i kao podrška obrazovanju, istakavši da je to i mogućnost da se svjedočanstva analiziraju na drugačiji način.
- Digitalna arhiva biće dostupna svima, i nadam se do kraja godine ili za proslavu 9. januara - poručio je Bojić.
On je rekao da projekat podrazumijeva snimanje svjedočanstva porodica stradalih Srba i u Republici Srpskoj Krajini, Hrvatskoj te Kosovu i Metohiji.
- Tražimo optimalan način kako da sve ljude ohrabrimo da svjedoče - rekao je Bojić.