"Vrijeme da se preispitaju bonska ovlašćenja"
U analizi Ivana Pepića se navodi da složena pravna struktura koja upravlja BiH sada zahtijeva ažuriranje.
- Iako je taj sistem donio stabilnost zemlji koja se još uvijek nosi sa nasljeđem rata, sada stvara više problema nego što je sposoban da riješi - ističe se u tekstu.
Autor je napomenuo da centralno pitanje ostaje visoki predstavnik, pojasnivši da nijedan drugi međunarodni zvaničnik ne posjeduje tako široku zakonodavnu i izvršnu vlast bez jasnog zakonskog mandata iz obavezujućeg međunarodnog sporazuma ili Savjeta bezbjednosti UN.
U tekstu je istakao da je ova neodgovorna struktura moći stvorila neviđene tenzije, uključujući i nedavne mjere Kristijana Šmita koje utiču na odnose između tri glavne etnonacionalne grupe u BiH - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Autor je podsjetio i da je jedan od Šmitovih poteza bio usmjeren na smjenu izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
U tekstu je napomenuo da od 2021. godine ni visoki predstavnik niti Savjet za implementaciju mira nisu uopšte pomenuti u rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, što je vjerovatna posljedica neriješene kontroverze oko legalnosti imenovanja Šmita.
Autor je naveo da prvi put od završetka rata u BiH prije trideset godina Savjet bezbjednosti UN nije pozdravio imenovanje visokog predstavnika, odnosno bivšeg njemačkog političara Kristijana Šmita.
Autor smatra da Savjet bezbjednosti UN sada ima tri opcije, prvo da bi mogao da formalizuje trenutnu strukturu vlasti što bi rezultiralo de fakto okupacijom BiH od Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, a to je u suprotnosti sa potvrdom lokalnog suvereniteta Dejtonskog sporazuma.
- Drugo, mogao bi da legalizuje bonska ovlašćenja. Međutim, trebalo bi da postoje transparentni međunarodni mehanizmi za preispitivanje svake odluke, uključujući učešće svih potpisnika Dejtonskog sporazuma u ovom procesu - navodi se u tekstu.
Kao treću opciju autor je naveo moguću zabranu bonskih ovlašćenja u skladu sa zahtjevima EU i Savjeta Evrope, koji tvrde da "nije normalna situacija da neizabrani stranac koristi takva ovlašćenja".
- Kako globalni konsenzus o legitimitetu OHR-a erodira trideset godina nakon Dejtonskog sporazuma, došlo je vrijeme da se okonča strano upravljanje putem bonskih ovlašćenja i da se sazove novi međunarodni dijalog, Dejton dva, kako bi se redizajnirao sistem BiH, vratila pravna jasnoća i spriječio pad u etnonacionalni zamrznuti sukob, kiparskog tipa - navodi se u tesktu.
I prvi visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp, koji je koristio bonska ovlašćenja, tvrdi da ona "nisu baš legalna".
Analitičar Tim Baning u svojoj analizi je napomenuo da se bonska ovlašćenja ne kvalifikuju kao pravno ovlašćenje i da je njihovo postojanje samo moćna, ali obmanjujuća pravna fikcija.
Baning je istakao da Savjet bezbjednosti UN ne odlučuje da OHR ima ovlašćenje da donosi obavezujuće odluke, već samo potvrđuje ono što je Savjet za implementaciju mira zaključio, odnosno to uopšte ne legalizuje bonska ovlašćenja, već stvara situaciju "pravne fikcije".
- Puko potvrđivanje bonskih zaključaka Savjeta za implementaciju mira u rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN ne predstavlja zakonsko ovlašćenje za Savjet da tumači mandat visokog predstavnika na način suprotan Aneksu 10 - navedeno je u tekstu.