Srpska protiv nametanja političkih odluka bilo kojem narodu - za mir i stabilnost u regionu (VIDEO)
I dok legitimni predstavnici Republike Srpske pozivaju na unutrašnji dijalog kao jedino rješenje za izlaz iz trenutne političke situacije, mnogi priželjkuju da, reklo bi se po običaju, neko sa strane nametne rješenje.
Republika Srpska je protiv nametanja političkih odluka bilo kojem narodu.
To je poručio predsjednik Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Po ko zna koji put.
I po ko zna koji put mnogi to neće da čuju.
O tome je predsjednik govorio i tokom boravka u Moskvi na bezbjednosnom forumu gdje je potvrdio da se Srpska zalaže za mir i stabilnost u regionu.
Ipak, mnogi u BiH tako ne misle, pa prizivaju strani intervencionizam, oličen prije svega u OHR-u i nelegitimnom Kristijanu Šmitu.
- Ova zabludna trojka iz Republike Srpske su zakšnjela braća u politici. Oni misle da s njima sve počinje i sve završava. Nažalost s njima sve završava, a ne počinje ništa. Samo je to dokaz jednog predznaka ozbiljne izdaje. Ako vi prihvatite da idete u OHR i prije godinu dana ste pričali da ne prihvatate Šmita, onda izvinite ko ste vi? Kada ste lagali? Onda kada ste govorili da ga ne prihvatate ili sada kada ga prihvatate? Samo to odgovorite - poručuje Dodik.
I dok se odgovor na to čeka, legitimni predstavnici Republike Srpske nastaviće da pozivaju domaće političke aktere na dijalog kako bi se izašlo iz ustavne krize u kojoj se BiH nalazi.
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva Željka Cvijanović kaže da tokom nedavnog boravka u Sjedinjenim Državama nije imala nikakva ograničenja, niti je doživjela neprijatnost, već je dobila veoma jasne poruke o važnim pitanjima.
Naglasila je da su optužbe na račun SNSD-a da blokira rad zajedničkih institucija neosnovane.
- Ljudi koji su izabrani ili se nalaze u zakonodavnim domovima imaju pravo da procjenjuju šta će uraditi u nekom momentu i njih tu ne treba da tjera ni stranac ni ovaj ni onaj da nešto rade. Dakle, demokratija znači da vi glasate kad hoćete, ne glasate kad nećete. Da mora biti isto ne bi bilo demokratije. E sad, druga stvar je ovdje kako ko to posmatra. Kad to uradi neko iz Sarajeva to je OK, kad uradi neko iz Banjaluke onda nije OK - ističe Cvijanovićeva.
Iako su predstavnici opozicije ranije isticali da će na sastanku sa zamjenikom Kristijana Šmita zastupati interese Republike Srpske, mnogi to vide kao pokušaj da se uz intervenciju stranaca i kooperaciju sa federalnom Trojkom nekako dođe do vlasti u zajedničkim institucijama.
SNSD-ova Sanja Vulić, šef Kluba SNSD-a u PD PS BiH kaže da za to već postoji razrađen plan, koji podrazumijeva smjenu Marinka Čavare, hrvatskog člana kolegija Predstavničkog doma, na čije mjesto bi došla Mia Karamehić Abazović, član stranke Narod i pravda, što bi olakšalo realizaciju njihovih zamisli.
- Ono što Babalj i ekipa rade, pomažu bošnjačkoj Trojci da od Predstavničkog doma postane Dom građana, a to podrazumijeva da će biti dio poslanika iz Federacije i dio poslanika iz Republike Srpske koji će kreirati građansku BiH. Јa im poručujem o toj građanštini mogu samo da sanjaju. BiH će postojati u okviru Dejtona kako je definisano. Dva entiteta i tri konstitutivna naroda i nakako drugačije - jasna je Vulićeva.
Da će do prekompozicije vlasti na nivou BiH doći sumnja i sarajevski politički analitičar Enver Kazaz.
Pokušaj zemalja članica PIK-a ili bilo kojeg stranca da to učini, navodi Kazaz, u ovom trenutku nije realan.
- Navijam za tu opciju, svom dušom sam za nju ali kao neko ko analizira odnose moći, nisam siguran da će uspjeti - kazao je Kavaz.
Poznavaoci prilika navode da je opozicija taktikom da po svaku cijenu dođu na vlast na zajedničkom nivou i prihvatanjem poziva na sastanak od strane Luisa Krišoka zabila politički autogol.
Politikolog Siniša Sikimić smatra da za to ne postoji opravdanje.
- Ne vidim šta se uopšte ima razgovarati sa tzv. visokim predstavnikom po pitanju vlasti u BiH. Ponovo dolazimo do toga da ako jedna od najjačih država na svijetu SAD pozivaju na dijalog tri strane, dakle nisu rekli treba Kristijan Šmit i tri strane da se dogovaraju. Ne, nego politički predstavnici, politički lideri tri strane - ističe Sikimić.
Naučni saradnik na katedri za politikologiju i međunarodne odnose Univerziteta u Ženevi Ivan Pepić, u autorskom tekstu za sajt "Nova Istočna Evropa" ističe važnost okončanja stranog upravljanja u BiH putem takozvanih bonskih ovlašćenja.
U tekstu se navodi da je ova neodgovorna struktura moći stvorila krizu u BiH.
Pepić je podsjetio i da je jedan od razloga za to bio pokušaj nelegitimnog Šmita da politički ukloni predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.