Opozicija iz Srpske sa federalnom "trojkom" i HDZ-om pred Šmitom i članovima PIK-a (VIDEO)
Pozivu na sastanak i obraćanje sa zadovoljstvom su prihvatili. I još jedan je to u nizu pokušaja svgravanja SNSD-a sa vlasti i preuzimanja fotelja u Sarajevu. Ovaj put uz pomoć međunarodne zajednice. Da li lideri opzicije iz Srpske, odlaskom na sastanak daju legitimitet strancima da odlučuju, umjesto domaćih institucija. Gdje takva politika vodi Republiku Srpsku, ali i BiH?
Kažu, žele da se čuje glas Republike Srpske. One koje, paradoksalno ili ne, godinama minimiziraju upravo oni koji pozivaju na sastanke. Naše mjesto je tamo gdje se odlučuje, stav je predsjednika PDP-a koji će se obratiti članicama PIK-a.
- Ne prisustvovati tamo gdje se odlučuje ne znači otpor, to znači odsustvo, a odsustvo Republike Srpske za stolom ne jača njen položaj, već ostavlja prostor da drugi pričaju u njeno ime - rekao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a.
Stav Republike Srpske neće biti prenesen od onih, kojima su upravo birači ukazali najveće povjerenje. SNSD nije dobio poziv na sastanak. U toj stranci su kategorični - Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa PIK, a oni koji razgovaraju upravo sa nepostojećim PIK-om i nepostojećim visokim predstavnikom rade protiv interesa Republike Srpske.
- Kada tome dodate da je njihova poruka da će razgovarati sa svima u BiH osim sa onima koji su po volji srpskog naroda i građana Republike Srpske pobijedili na izborima, onda vam je potpuno jasno da je njihova poruka da je za sve u BiH kriva samo vlast Republike Srpske odnosno oni koje je narod Republike Srpske izabrao - istakao je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a.
Sa tom porukom će Trojka iz Federacije pred međunarodnu zajednicu. I jasno im je da nemaju puno opcija. Zato hrle ka Kristijanu Šmitu.
- Idemo prema visokom predstavniku koji mora naći rješenja za ovakve situacije - šta kad Borjana Krišto ne pošalje u planiranom, zakonom predviđenom roku ime ministra, šta kada Špirić deset puta zaredom obara kvorum - kaže Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara.
Bagerom bi Konaković i po HDZ-ovim kadrovima. Dok su u toj stranci jasni da je za upućivanje prijedloga o imenovanju ministra bezbjednosti potrebna jasna parlamentarna većina, dvije Trojke nižu optužbe o opstrukcijama. Pretendent na upražnjenu ministarsku poziciju u tome je najglasniji. Sada se bavio i matematikom.
- To nigdje u svijetu nema da manje od deset odsto parlamenta ima 50 odsto izvršne vlasti. I uz to, sve drži u šaci jednom vrstom ucjena i pokušaja iznude i nekorektnog odnosa kao što to radi Dragan Čović - rekao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red.
- Јa bih rekao možda najpristojnije, nijedna bolest nije zdrava. Neka ostanemo na tome - kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.
Imala je opozicija iz Srpske svoju šansu, ali je izigrala dogovor iz Kupresa, još ranije je poznat stav Dragana Čovića. No, ne sviđa se to međunarodnoj zajednici, najprije Velikoj Britaniji i Njemačkoj, koje, čini se, sve čine da naprave nove kombinatorike u vlasti.
- Mi gledamo kako oni kreiraju jednu novu grupaciju koja će biti potpuno distancirana od suverenističkih politika, koje smo gledali prvenstveno kroz politike Milorada Dodika i svih koalicionih partija SNSD-a - istakao je Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Srbiji.
I dok se u Sarajevu ponovo upućuju pozivi za pomoć međunarodne zajednice i spas traži kod Nijemaca, u Bundestagu se čuju glasne kritike na račun njemačke politike prema BiH. Politički podijeljena, institucionalno blokirana i bez održive unutrašnje legitimnosti, ogolila je surovu realnost BiH poslanik AfD-a Ana Ratert. Glasna u ocjeni da BiH trenutno nije suverena država, već konstrukcija podržana spolja, a da međunarodni nadzor samo, kako kaže, produžava vještački održavanje jednog disfunkcionalnog sistema.
- To što upravo bivši ministar poljoprivrede iz CSU-a, Kristijan Šmit, danas djeluje kao vrhovni upravnik jedne strane države, pokazuje koliko je postalo uobičajeno da se međunarodna moć primjenjuje bez demokratskog legitimiteta – ali očigledno uz podršku međunarodne zajednice. Šmit upravlja državom čiji se narodi još mogu držati zajedno jedino uz spoljašnji pritisak i finansijsku zavisnost – i čak ni to više ne funkcioniše. Srpska strana mu otkazuje saradnju. Bošnjačka ga strana dočekuje s otvorenim prezirom. Od autoriteta ili uloge posrednika nema ni traga - zaključila je Ana Ratert, poslanik Alternativne za Njemačku (AfD).
Ali bi kao takav da mijenja i nameće zakone, na šta je od vlasti Republike Srpske već odavno stiglo jasno NE. Kao i pozivi na dogovor i unutrašnji dijalog. Na to je nedavno pozvala i američka administracija, navodeći da dolaze nova vremena, bez stranih nametanja. Ipak, pokazalo se, takva slika ne odgovara pojedinima, ni u Federaciji, ni u Republici Srpskoj.