Mijenja li Evropska unija odnos prema zapadnom Balkanu? (VIDEO)
Dok Evropski parlament pruža, kako navode, snažnu podršku BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji, brojni evropski zvaničnici sve skeptičnije govore o mogućnosti proširenja. Tako njemački kancelar Fridrih Merc poručuje da širenja na zemlje zapadnog Balkana neće biti, dok ne budu riješena važna pitanja unutar unije, uključujući i način odlučivanja.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović otišao je i korak dalje i rekao da u Evropsku uniju više niko neće ući, osim eventualno Crne Gore.
To, ipak, ne znači da treba odsutati od evropskih integracija, kaže predsjednik Srpske Milorad Dodik.
- Da li mi sada, zbog te činjenice, što su oni rekli "nema pridruživanja" treba da stanemo na evropskom putu? Ne, ne treba da stanemo. Treba da radimo na tom evropskom putu. Ali to ne znači da samo budemo puki izvršioci politike iz Brisela - izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Drugim riječima, proces evropskih integracija može donijeti brojne benefite koji se mogu vidjeti vema brzo, i bez formalnog članstva, a u skladu sa ispunjavanjem evropskih standarda. To je tzv. koncept postepenog pridruživanja koji najviše zagovara Austrija.
- Po meni taj postupak postepenog priduživanja treba gledati iz segmenta ekonomske koristi, ali i drugih elemenata, bez obzira da li će se u konačnici desiti neko punopravno članstvo ili ne - rekao je ambasador BiH u Austriji Siniša Bencun.
I Bencun, poput predsjednika Dodika, kaže da to ne znači da treba blanko ispuniti svaki zahtjev iz Brisela, bez obzira šta je zauzvrat moguće dobiti. Sa tim stavom saglasan je i iskusni diplomata Lučijano Kaluža.
- Ne smijemo da zanemarimo jednu činjenicu, a to je da se ne može po bilo koju cijenu govoriti o pristupanju EU, ukoliko ne postoji mogućnost razgovora i o samoj zaštiti nacionalnih interesa, onih koje Republika Srpska, ili kada se usaglase na nivou BiH, proglase kao takve - naglasio je stručnjak za međunarodne odnose Lučijano Kaluža.
A šta odlučivanje konsenzusom znači u praksi najbolje ovih dana možemo vidjeti na primjeru Srbije. Iako pri kraju da ispuni sve obaveze za otvaranje klastera 3, koje je pred nju stavila EU, ni to nije garancija da će on zaista biti i otvoren i da će na taj način biti odblokiran pristupni proces u pregovorima sa unijom.
- Niko ne može da vam garantuje za tako nešto, jer je konačna odluka u rukama zemalja članica, njih 27. Mora da postoji konsenzus, takva su pravila - izjavio je ministar za evropske integracije Srbije Nemanja Starović.
A dok ta pravila ne budu promijenjena proširenje je, po svemu sudeći, skinuto sa liste prioriteta Evropske unije. Iako inicijativa da se umjesto konsenzusom odlučuje kvalifikovanom većinom u svom načelu ima namjeru da ubrza proces proširenja, za analitičare je to i način da se određene zemlje spriječe da vetom blokiraju prijem Ukrajine u EU, ali i druge odluke koje se kose sa njihovim nacionalnim interesima.
Ipak, malo je vjerovatno da će se zemlje poput Francuske, Holandije ili Belgije, koje su veoma skeptične u vezi sa proširenjem, odreći prava veta u toj oblasti. Za zapadni Balkan to, najvjerovatnije, znači ostajanje u evropskoj čekaonici do daljnjeg.