Vujić u UN: Dvostruki standardi za puštanje na prijevremenu slobodu
Vujić je na sjednici, na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu Mehanizma, posebno ukazao na ozbiljno zdravstveno stanje generala Ratka Mladića i odbijanje Mehanizma da ga prijevremeno pusti na slobodu radi liječenja iz humanitarnih razloga.
- Budući da je očigledno da general Mladić ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prijevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije - naglasio je Vujić.
Vujić je članovima Savjeta bezbjednosti ukazao na promjenu dugogodišnje prakse Haškog tribunala i Mehanizma, kada je riječ o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenih lica, koju je počeo da sprovodi bivši predsjednik Mehanizma sudija Karmel Agijus, i to unapređujući poziciju tužioca, uprkos činjenici da uloga tužioca nije da interveniše u odlukama o ovim pitanjima, saopšteno je iz Ministarstva pravde Srbije.
- Kao rezultat ovih promjena u praksi, stopa odobrenja za prijevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu od 1999. do 2018. godine na manje od 12 odsto za period 2019-2025, gdje su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana prije smrti - naveo je Vujić.
Podsjećajući da Statut Mehanizma izjednačava sve zatvorenike bez obzira na nacionalnost ili mjesto lišenja slobode, Vujić je predočio članicama Savjeta bezbjednosti da nova praksa, de fakto stvara dvostruki standard, kršeći princip jednakosti uspostavljen "Mendelinim pravilima" koja zahtijevaju nediskriminaciju i postepeni povratak u društvo.
Vujić je ukazao da je tako već oko dvije trećine osuđenih lica pred Tribunalom odnosno Mehanizmom pušteno na slobodu i vraćeno u zemlju porijekla, dok preostala osuđena lica, primjenom novih sada ostaju u zatvoru van zemlje porijekla.
- Uprkos navedenom, pružamo uvjeravanja da će uslovi za prijevremeno puštanje na slobodu ili prijevremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti u potpunosti poštovani - istakao je Vujić.
On je ukazao da bi ovakav pristup smanjio troškove, olakšao situaciju porodica osuđenih lica, stvorio uslove za njihovu pravilnu rehabilitaciju i, iznad svega, ojačao značaj Mehanizma kao međunarodnog autoriteta.
Ministar pravde Srbije skrenuo je pažnju na posebno tešku situaciju osuđenih lica koja služe zatvorske kazne u Estoniji, čiji položaj nije u skladu sa minimalnim standardima UN za postupanje sa zatvorenicima.
- Zbog jezičkih barijera i udaljene lokacije gdje izdržavaju kazne, pristup članova porodice je značajno otežan, kao i komunikacija između osuđenih lica i zatvorske uprave i osoblja, što otežava pružanje adekvatne pravne pomoći - rekao je Vujić.
Kritikujući izvještaj tužioca Mehanizma u kojem pokreće pitanja izvan svoje nadležnosti, Vujić je posebno skrenuo pažnju članicama Savjeta bezbjednosti na činjenicu da se ratni zločinci, odgovorni za brojne zločine počinjene tokom sukoba 1990-ih, veličaju tako što se aerodromi, trgovi i ulice nazivaju po njima.
- Glavni aerodrom u Hrvatskoj nosi ime haškog optuženika Franje Tuđmana, dok se brojne lokacije u BiH nazivaju po takođe haškom optuženiku Aliji Izetbegoviću. Situacija na Kosovu, uključujući veličanje terorista i počinilaca odgovornih za progon srpskog stanovništva, kao da se podrazumijeva, uprkos tome što je to teritorija pod upravom UN - predočio je Vujić.
On je istakao da Tužilaštvo Mehanizma nikada nije osudilo ovu praksu.
Vujić je ocijenio da je Tužilaštvo Mehanizma u velikoj mjeri odgovorno za njegovanje politike nekažnjivosti, posebno za zločine čije su žrtve bili pripadnici srpskog naroda.
- Podsjećam na oslobađajuće presude, na primjer, Ramušu Haradinaju za teške zločine na Kosovu i Metohiji, Naseru Oriću za teške zločine u regionu Podrinja u BiH i Anti Gotovini za teške zločine u današnjoj Hrvatskoj, koje takođe predstavljaju nasljeđe Mehanizma, koji je značajno ojačao politiku nekažnjivosti za zločine počinjene protiv srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, u Hrvatskoj i BiH - rekao je Vujić.
S tim u vezi naglasio je da se nedostaci u radu Tužilaštva tokom proteklih decenija ne mogu riješiti programima koji promovišu takozvana dostignuća Mehanizma i Haškog tribunala.
- Da je Tužilaštvo Tribunala postupalo u interesu pravde, danas, tri decenije nakon završetka rata na teritoriji bivše Јugoslavije i dvije i po decenije od završetka agresije na Јugoslaviju - ova pitanja ne bi bila razmatrana pred Savjetom bezbjednosti UN - naglasio je Vujić.
On je ocijenio kako izgleda da princip da "niko nije iznad zakona2, ne važi kada je riječ o srpskim žrtvama.
Vujić je ponovio da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svjedočenja, ali je istovremeno podsjetio da, iako su brojni svjedoci tužilaštva zloupotrijebili svoj status svjedoka ili dali lažno svjedočenje, to nije rezultiralo pokretanjem bilo kakvog postupka za nepoštovanje suda ili davanje lažnog svedočenja.
Ministar pravde Srbije ukazao je i da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, mandat Mehanizma u praksi, završen, kao i da bi u skladu sa stavovima i rezolucijama Savjeta bezbjednosti, vođenje relevantnih sudskih postupaka trebalo da bude povjereno nacionalnim jurisdikcijama.