latinica  ћирилица
21/06/2025 |  08:42 ⇒ 10:01 | Autor: RTRS

Broćeta: Spalionica guma prijetnja za život u srpskim opštinama u FBiH (VIDEO)

Područja opština Drvar i Bosansko Grahovo obiluju prirodnim bogatstvom koje je osnov za razvoj poljoprivrede, posebno stočarstva, ovčarstva i pčelarstva, kao i turizma u budućnosti.
Goran Broćeta - Foto: RTRS
Goran BroćetaFoto: RTRS

Јavnost je uznemirila informacija da neko upravo tu namjerava graditi spalionicu starih automobilskih guma. Ali, zbog ne tako davne umalo ekološke katastrofe u Drvaru, sa tekstilnim otpadom, nametnula pitanje, zašto baš tu i ima li to veze sa politikom prema većinski srpsim opštinama u FBiH.

Nameće se mnogo pitanja ekološke ali i migrantske prirode, jer je to takođe jedna od tema koja brine domaće stanovništvo. Gostujući u Јutarnjem programu delegat u Domu naroda Parlamenta FBih, Goran Broćeta govorio je o potencijalnom ekološkom problemu koji se može pojaviti u mjestu koje je čisto, prirodno i zaštićeno od mnogih drugih zagađenja.

- U posljednje vrijeme ponovo se pokrenula priča o otvaranju spalionice guma u Grahovu. Mi smo odmah reagovali – taj projekat je zaživio prije nekoliko godina, a sada se odjednom pojavila inicijativa da neko želi da "pomogne" Bosanskom Grahovu da otvori takav pogon. To bi izazvalo ogromnu štetu - rekao je Broćeta.

Podsjeća da su već rađena naučna istraživanja o potencijalnim posljedicama po stanovništvo i ekologiju ukoliko se takav projekat realizuje. 

- Izrađena je studija od strane stručnjaka koji su dokazali koliki bi štetan uticaj imao takav pogon u Grahovu. Јa sam ranije izjavio da je to prirodni dragulj – jeste polunaseljen, ali to nam ne daje za pravo da ga zagađujemo. Ljudi su u studiji jasno prikazali koji se teški metali oslobađaju iz guma i kako se pirolizom krajnjom fazom proizvodnje dobijaju tečna goriva, ulja i čađ. Zamislite koliko uslovi proizvodnje moraju biti strogo kontrolisani da bi to bilo bezbjedno – a i tada bi bilo veoma nezdravo za lokalno stanovništvo - naglasio je Broćeta.

Podsjeća da bi posljedice po stanovništvo bile katastrofalne, ali i da podaci potvrđuju da ovakvi pogoni postoje samo u zemljama Afrike i Indije.

- Oni od nas u Federaciji žele da prave pokusne kuniće. Od svega toga Grahovo bi imalo tek sitne mrvice – nešto komunalne takse i par zaposlenih – dok bi većina stanovništva oboljela zbog takve proizvodnje u svojoj sredini. To se ne smije dogoditi. Opštinsko vijeće Bosanskog Grahova je jednoglasno reklo ne takvom projektu i ja očekujem od današnjeg rukovodstva Bosanskog Grahova da ostane dosljedno - ističe Broćeta.

Podsjetio je da je i Drvar imao sličnu situaciju prije nekoliko godina kada je postojao pokušaj odlagališta svjetskog otpada, ali i da su druge zajednice imale slične izazove.

- Bosanski Petrovac je trebao da im posluži za odlaganje uginulih životinja, u Glamoču je vojni poligon. Pokrenuli smo tu priču pred Predsjedništvom. Svuda gdje je rijetko naseljeno srpsko stanovništvo u FBiH, nameću se ovakvi eksperimenti. Nama takva "pomoć" ne treba. Iskreno se nadam da se neće dozvoliti realizacija ovog projekta - rekao je Broćeta.

Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH podsjeća da bez podrške Republike Srpske i Srbije narod sa ovih prostora bi nestao. 

- Mi jednostavno bez podrške Republike Srpske i Srbije ne bismo u ovoj borbi bili ravnopravni. Јer, i pored običnih ljudi koji se pojavljuju kao nosioci projekata spalionice, jasno je da neko stoji iza njih. Iz dana u dan se pitamo – šta nas sutra čeka - upitao je Broćeta.

Osim problema spalionice guma, postoji i problem smještanja migranata u većinski srpske sredine u FBiH.

- Što se tiče migranata – Evropa se očigledno želi riješiti migranata, i ponovno se pokazuje sumnja da se ti ljudi smještaju upravo u sredine gdje žive Srbi. Šta će se desiti ako u Drvar i Grahovo doselite 5.000 migranata? Oni će dobiti status, nametnuti svoju kulturu i običaje – i onda steći pravo glasa. Mogu postati lideri tih mjesta - upozorio je Broćeta.

Ako bi do takvog scenarija došlo, upozorava da bi Srbi opet bili primorani da napuste svoja vjekovna ognjišta.

- Zamislite da u Grahovu, gdje živi oko 900 ljudi, smjestite 3.000 migranata. Zamislite kako bi se naš narod osjećao. Ljudi bi sigurno napustili taj kraj i došli u Srbiju i Republiku Srpsku. Evropa se rješava problematičnih migranata. Oni vraćaju ljude koji nisu podobni za život u tim zemljama. Potpuno je nejasno kako misle da bi oni ovdje mogli da budu prihvaćeni. Čak se i bošnjačko stanovništvo pribojava toga. Nažalost, kako funkcioniše BiH – sve je moguće - zaključio je Broćeta.