Ortajli: Opasnost od rušenja Aja Sofije ako ne bude restaurirana
- Ulaz u Aja Sofiju ne bi trebalo da bude dozvoljen. Ova 1.500 godina stara istorijska građevina može se srušiti sa tako velikim saobraćajem pješaka. Ispod njene strukture postoje praznine i pećine i potrebna joj je ozbiljna restauracija. Možda bi zgradi mogli pristupiti stručnjaci, sveštenstvo i istaknute ličnosti kako bi obavljali molitve određenim danima - rekao je Ortajli za list "DŽumhurijet".
Prema njegovim riječima, 2.000.000 ljudi godišnje posjeti Aja Sofiju, ali ona "nije prošla ni kroz kakvu ozbiljnu restauraciju od 16. vijeka".
- Niko, ni musliman ni hrišćanin, ne bi trebalo da posjećuju ovu građevinu. Ako neko želi da se moli, može to učiniti u Plavoj džamiji /džamiji Sultana Ahmeda koja se nalazi preko puta Aja Sofije/ ili u džamiji Sulejmanija - rekao je Ortajli.
Ranije je objavljeno da će glavna kupola Aja Sofije biti renovirana prvi put od njene prvobitne izgradnje u šestom vijeku kako bi bila otpornija na zemljotrese. Sva bogosluženja će se odvijati po planu tokom restauracije.
Radovi na popravci u Aja Sofiji traju već nekoliko godina. Prošle godine su popravljeni fasada i minareti. Od tada, strani turisti moraju da plate naknadu za ulazak u džamiju.
Aja Sofija je spomenik vizantijske arhitekture izgrađen između 532. i 537. godine pod rukovodstvom cara Јustinijana da bi služila kao hrišćanska katedrala. Nakon pada Vizantijskog carstva 1453. godine, pretvorena je u džamiju. Godine 1935, Mustafa Kemal Ataturk, revolucionarni državnik i osnivač moderne turske države, proglasio je Aja Sofiju muzejem. Godine 1985, Aja Sofija je upisana na UNESKO-vu listu svjetske baštine kao dio "Istorijskih područja Istanbula".
U julu 2020. godine, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potpisao je dekret kojim se Aja Sofija pretvara u džamiju, a vjerske službe su tamo nastavljene, podsjeća TASS.