Vidovdan – praznik u kome se prepliću istorija i običaji
Vidovdan je državni, vjerski i istorijski praznik, koji se slavi u znak sjećanja na Kosovski boj 1389. godine, kada se srpska vojska suprotstavila turskom prodiranju na Balkan.
Među Srbima praznik ima poseban etički i moralni karakter, a riječi kneza Lazara pred Kosovski boj prenose se generacijama.
Proslavlja se dostojanstveno, mirno, bez veselja.
U svim pravoslavnim hramovima služi se parastos našim vojnicima palim na bojnom polju, kao i svim do danas postradalim mučenicima koji su na razne načine život dali za pravoslavnu vjeru.
Narodna vjerovanja
Prema narodnom verovanju, važno je šta će se na ovaj dan vidjeti, jer će se kasnije baš u tome imati uspjeha.
Ponegdje, izlazi se do podneva na groblja i donosi hrana, riba obavezno.
Tradicionalno, podjelom đačkih knjižica, na Vidovdan se i zvanično završava školska godina.
Proslavlja se i kao dan grada Kruševca, gdje se i nalazi crkva Lazarica, u kojoj se pričestila srpska vojska pred odlazak u boj na Kosovu.
Dio vojske se, kažu, pričestio i u crkvi brvnari u Prolomu u čijem dvorištu raste šest šljiva uvijenih stabala.
Prema jednoj od legendi, šljive se uvijaju od žalosti za knezom Lazarom i njegovim vojnicima koji su pošli u smrt, prolazeći pored stabala.