SLUŽEN PARASTOS ZA STRADALE U USTAŠKOM LOGORU ЈADOVNO

Parastos je služio jerej Dragan Grujić, uz sasluženje sveštenstva Banjalučke eparhije Srpske pravoslavne crkve. Јerej Dragan Grujić je u svojoj besjedi pozvao potomke stradalih Srba u Drugom svjetskom, ali i proteklom obrambeno-otadžbinskom ratu, da čuvaju spomen na svoje članove porodica, pobijene samo zato što su bili pravoslavni Srbi. Za sutra predviđeni pomen i komemorativni skup, koji je trebalo da bude održan u Grubišnom Polju, otkazani su . Iako je završena replika uništene Spomen-ploče, organizatori nisu dobili saglasnost za njeno postavljanje, rečeno je Srni u Zavičajnom udruženju "Bilogora" iz Beograda. Osim desetak potomaka i poštovalaca žrtava, parastosu su prisutvovali predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović i predsjednik Udruženja "Јadovno 1941" iz Banjaluke Dušan Bastašić. Pod izgovorom da Srbi kotara Grubišno Polje spremaju "đurđevdanski ustanak", na inicijativu tamošnjeg župnika Petra Sivjanovića, iz Zagreba je u Grubišno Polje u predvečerje 26. aprila 1941. godine vozom stiglo oko 120 hrvatskih ustaša, na čelu sa "emigrantima", šefom zagrebačke ustaške policije Ivicom Šarićem i Eugenom - Didom Kvaternikom. U dogovoru sa tamošnjim ustaškim "logornikom", advokatom Lujom Stahuljakom i "predstojnikom" Zorislavom Mikićem, u noći između 26. i 27. aprila pohapšeno je u svojim kućama 504 pravoslavnih Srba. U stočnim "G" vagonima 27. aprila prebačeni su u "Zagrebački zbor", a nakon toga u logor "Danica" kod Koprivnice, čiji su bili prvi zatvorenici. Krajem juna 1941. godine, prevezeni su u Gospić u Lici, a odatle na ostrvo Pag, u logor Slana. Tokom jula njih 487 pobijeno je u kompleksu ustaških logora Gospić - Јadovno - Pag. Na željezničkoj stanici u Grubišinom Polju porodice pobijenih postavljale su spomen-ploče, koje su uništene 1971. i 1991. godine i do danas nisu obnovljene. U proteklom ratu porušeno je na području Hrvatske više od 3.000 spomenika antifašističkoj borbi i civilnim žrtvama rata i to većina na područjima gdje nije bilo ratnih dejstava.