U Palama obilježene 34 godine od formiranja Prve romanijske pješadijske brigade (FOTO/VIDEO)
Prva romanijska pješadijska brigada bila je bastion odbrane romanijskog platoa! Spriječila je 1992. da se ponovi 1942, da njena nejač plutaju Drinom ili počivaju u jamama!
Prva romanijska pješadijska brigada "ratnu zastavu“ preuzela je od 216. brdske brigade formirane u junu 1991. zbog ratnih sukoba u Sloveniji. Na poziv za mobilizaciju jedine legitimne vojne sile – Јugoslovenske narodne armije – odazvali su se romanijski gorostasi i ne sluteći da će uskoro morati i svoje domove da brane.
- Brigada odmah dobija naredbu da se uputi prema višegradskom ratištu, prema Ustiprači, gdje uspješno izvršava svoje zadatke i ostaje jedan dio u Mesićima kao komandnom mjestu - kaže bivši načelnik artiljerije Prve romanijske brigade Slaviša Marić.
Drugi dio premješten je u Lukavicu. Naredbe su se smjenjivale, baš kao i muslimanske ofanzive. A romanijski heroji stizali suu ispomoć saborcima i svom narodu - od istočne Slavonije, sarajevskog i goraždanskog ratišta, Treskavice i Majevice, Nišićke visoravni – gdje god je bilo najteže i najpotrebnije.
- Odbrana sarajevsko-romanijske regije je bila jedna od najtežih i najzahtjevnijih zadataka ne samo brigade nego sarajevsko-romanijskog korpusa u cjelini. Zbog toga ni jedna žrtva ne treba i ne smije da bude zaboravljena jer je na ovom prostoru živote položilo 4.210 boraca - ističe Željko Popović bivši pripadnik Prve romanijske pješadijske brigade.
Više od 10.000 ranjenih boraca i više od 2.500 civilnih žrtava, pretužna je cijena nepokorenosti sarajevsko-romanijskog platoa. Na mrtvoj straži su ostajali ili ostavljali dijelove tijela, ali ni pedalj srpske zemlje nisu prepustili neprijatelju. Već na zaštitu poklonili Republici Srpskoj.
- Ako su oni dali svoje živote za Srpsku, onda mi moramo da je sačuvamo. Od nas se ne traži sada da mi uzmemo pušku u ruku i da se borimo, nego se traži da se poštujemo i uvažavamo i stvaramo ambijent u kojem će ovdje omladina ostajati, u kojem ćemo moći ovdje da živimo - naglasio je bivši pripadnik ove brigade Boško Tomić.
Ono što neprijatelj nije mogao vojnički da osvoji, oteto je za stolom u Dejtonu. Ostalo je srpsko Sarajevo, bez dijela odbranjene teritorije, ali su armirani temelji i Republike Srpske i Istočnog Sarajeva. I zbog toga vječni nezaborav za neimare.
- Nikada se ne smije izgubiti iz vida i nikada se ne smije zaboraviti da je na ovom prostoru stvorena Republika Srpska, da je svaki peti borac koji je poginuo, poginuo na ovom teritoriju - istakao je Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
Očuvanje uspomena ostaje imperativ. Јoš veći očuvanje Republike Srpske, pogotovo u vremenu izazova kakvo je sadašnje. Na to opominju majke i sestre, potomci i saborci poginulih.