

Srpska i Srbija, u nedjelju, zajedno obilježavaju 150 godina Nevesinjske puške (VIDEO)

Dodik je naveo da je jedan od najvažnijih ustanaka bio Ustanak u Nevesinju, i on je odredio političku sudbinu čitavog Balkana.
- Važno je reći da kolektivno pamćenje Srba u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori ostalo je pamćenje ustanka u Nevesinju i onoga što sljeduje iza - naveo je Dodik.
Nevesinjska puška je bila događaj koji je odredio političku sudbinu Balkana.
— Milorad Dodik (@MiloradDodik) July 1, 2025
Istorijski značaj ovog događaja je veliki i zajedno ga obilježavaju Srpska i Srbija.
Za vrijeme Otomanske imperije i potčinjavanja naših prostora, koje je trajalo oko 400 godina, Srbi su samo u BiH digli oko… pic.twitter.com/iAkYe6ZjXw
Kao predsjednik Republike Srpske, Dodik kaže da je učestvovao u radu organizacionog odbora i da u tome učestvuje i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
- U ime njega i rukovodstva Srbije i našeg rukovodstva pozivam sve ljude da dođu 6. jula u Nevesinje i da na zajednički način pošaljemo poruku da nismo zaboravili naše pretke - poručio je Dodik.
Predsjednik ističe da naši preci nisu štedjeli svoje živote kako bi se borili za ono što mi danas, kako kaže, zovemo svetinja, a to je naša sloboda.
- Da nije bilo Nevesinjskog ustanka ta sloboda ne bi ojačala u našoj percepciji i našoj volji svih godina koje su dolazile poslije toga. Danas u Republici Srpskoj živimo slobodan život - naveo je predsjednik Srpske.
Podsjetimo, centralna manifestacija obilježavanja 150 godina od Nevesinjske puške biće održana u nedjelju, 6. jula, u Nevesinju.
Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.
To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.
Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.
Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnje kod Nevesinja.