Da li će krah Šengena biti početak kraja Evropske unije? (VIDEO)
Grad Slubice, na granici Poljske i Njemačke. Od ponoći su na ovom graničnom prelazu uvedene privremene kontrole. I to je jadan od ukupno 52 kontrolna punkta, koliko ih je na granici s Njemačkom, a s Litvanijom 13.
- To je veoma tužna situacija. Dugo smo se borili da budemo u Šengenskoj zoni. Evropska unija je proširena 2004. godine. U to vrijeme smo bili veoma srećni, a danas ponovo vidimo graničnu kontrolu na njemačko-poljskoj granici - navodi Tomaš Stefanski zamjenik gradonačelnika, Slubice.
Istu mjeru, još u oktobru 2023. godine uvele su i vlasti Njemačke.
- Tužno je. Mogli su tamo da pronađu mjesto koje bi obje strane kontrolisale u isto vrijeme. A ne jedna ovdje, a druga tamo. Zato ovdje uvijek ima toliko saobraćajnih gužvi, pa Njemci ne mogu da se vrate kući ili Poljaci ne mogu da dođu na posao u Njemačkoj - kaže Petrik, stanovnica Frankfurta na Odri, Njemačka.
Iz granične policije Poljske saopštili su da će fokus biti na vozilima koja prevoze više putnika i vozilima sa zatamnjenim prozorima. Sve to s ciljem borbe protiv ilegalnih migracija.
- Ne želimo, ne slažemo se, borimo se protiv ilegalnih migracija i činimo sve u tom pravcu da do ove ilegalne migracije ne dođe. Mislim da ovdje nema razlike u poljskom javnom mnjenju. Ilegalne migracije su jednostavno zločin - istakao je Tomaš Šemonjak ministar unutrašnjih poslova Poljske.
Mjere kontrole koje je uvela Poljska trajaće do 5. avgusta uz mogućnost da budu produžene. Trenutno 12 zemalja Šengenske zone primjenjuju privremene kontrole na svojim granicama, što ukazuje na rastuću zabrinutost javnosti u EU zbog migratornih tokova u okviru Šengena.
- Samo uvođenje dodatno pokazuje da se migrantske rute mijenjaju vremenom, da migranti pronalaze nove kanale jer je očigledno da ta migrantska kriza nije još uvijek prestala, ona je i dalje aktuelna. Za očekivati je, s obzirom na dešavanja geopolitička u svijetu, nestabilnost određenih područja, da se dođe do povećanog priliva ljudi, pogotovo iz tih regiona iz kojih dolaze, pogotovo Bliskog istoka - istakao je Saša Mićin profesor na Fakultetu bezbjednosnih nauka u Banjaluci.
Stučnjaci za bezbjednost kažu da se i na ovom primjeru vide sve slabosti Evropske unije i nemogućnost kontrole granica EU. Nekontrolisan ulazak migranta predstavlja bezbjednosni rizik za sve zemlje, posebno BiH, kaže Slobodan Župljanin rektor "Slobomir P Univerziteta", Banjaluka.
- U nekontrolisanom ulasku vi ne znate ni ko dolazi u prvoj fazi. Ne znate ni odakle dolazi, ne znate ni motive iz kojih dolazi, a iskustva su pokazala da veliki broj migranata nisu klasični ekonomski migranti, naprotiv. Da se radi o ljudi koji su učestvovali na stranim ratištima, koji su se borili na strani Islamske države i različitim drugim paravojnim i terorističkim organizacijama - dodao je Župljanin.
Mnogi ovakav trend ocjenjuju kao slom Šengenskog sporazuma koji omogućava slobodno kretanje unutar Evrope. Vraćanje kontrole na granicama zemalja Šengena imaće posljedice i sa ekonomskog aspekta.
- Svaka dodatna zadrška ili gubljenje vremena na nekim pregledima ili kontrolama granica uzrokovaće veće troškove kako ljudi koji obavljaju te poslove, goriva, energije, svi znamo da je vrijeme novac. Ako budemo ostavljali više vremena na tim graničnim prelazima to će svakako da dovede do situacije koja će biti mnogo komplikovanija - smatra Bojan Lučić ekonomista.
Snažna ekonomija, bezbjednost građana, vrijednosti koje su privlačile države Starog kontinenta da postanu članice Evropske unije, sada su pod znakom pitanja. Da li će uspjeti da se izbori sa problemima, ili će krah Šengena biti početak kraja Evropske unije?