latinica  ћирилица
22/07/2025 |  13:50 | Autor: SRNA

Neznatno više stranih radnika u prošloj godini u odnosu na prethodne

Učešće stranih radnika u BiH, prema ukupnom broju zaposlenih prošle godine, iznosilo je 0,7 odsto, što je neznatno više u odnosu na prethodne godine, ali i dalje predstavlja vrlo nizak udio, podaci su Godišnjeg izvještaja o realizaciji kvota radnih dozvola.
Građevinski radovi - Foto: RTRS
Građevinski radoviFoto: RTRS

Savjet ministara je za prošlu godinu odobrio kvotu od 6.073 radne dozvole za strance, i to 2.450 za produženje postojećih i 3.623 za novo zapošljavanje.

Tokom godine izdato je ukupno 5.798 dozvola, što je porast od 26,43 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 4.586, saopšteno je danas iz Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara.

Najviše stranih radnika zaposleno je u građevinarstvu, njih 22,51 odsto, te prerađivačkoj industriji i uslužnim d‌jelatnostima.

Muškarci su dobili 86 odsto radnih dozvola, a žene 14 odsto.

Najviše stranih radnika u BiH prošle godine došlo je iz Turske, Nepala, Srbije, Indije i Bangladeša.

Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine, a najveći pad kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije.

Prema stručnoj spremi, najviše dozvola dobili su polukvalifikovani radnici /27,84 odsto/, srednje obrazovani /21,71 odsto/ i visokoobrazovani /22,34 odsto/.

Od ukupnog broja izdatih dozvola, 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je njih 2.376 izdato izvan kvote, najčešće za visokoobrazovane strane državljane, sportiste, nastavnike ili osobe povezane porodičnim vezama s rezidentima u BiH.

U saopštenju je navedeno da rast novih radnih dozvola koje su izdate u odnosu na produžene mogu da ukazuju na to da strani radnici BiH vide kao privremenu destinaciju rada, bez namjere za dugoročnim ostankom.

Sindikati upozoravaju na potrebu da se pri određivanju kvota vodi računa i o neiskorištenim potencijalima domaće radne snage, dok poslodavci traže fleksibilniji sistem koji bi olakšao angažman inostranih radnika, posebno u deficitarnim sektorima poput trgovine, građevine i ugostiteljstva.