Vukelić: Јake Srbija i Srpska garanti da se neće ponoviti "Oluja"
U susret obilježavanju tri decenije od etničkog čišćenja i egzodusa Srba iz Republike Srpske Krajine, Vukelić je istakao da ne treba zaboraviti da je zemlja, sa koje su protjerani, vijekovima bila njihova.
- Ove godine obeležavamo 30 godina i šaljemo poruku da Srbi pamte zločin koji je počinjen delu našeg naroda u Republici Srpskoj Krajini i da to nećemo zaboraviti - naveo je Vukletić.
On je istakao da se, takođe, šalje poruka da je pobijedio život i da je srpski narod iz toga izašao kao pobjednik.
- Sačuvali smo stanovništvo, zato što su ti ljudi došli u Srbiju i Republiku Srpsku, koje su ih prigrlile. Srbi su dobili zaštitu i utočište, pre svega u Srbiji, ali i u Srpskoj, koje su garanti da nam se `Oluja` neće ponoviti - poručio je Vukelić.
On je izjavio da je jedan broj Srba iz Republike Srpske Krajine možda i mogao da ostane u toj "novoformiranoj NDH", ali je, rizikujući sve i ostavljajući kompletnu imovinu, krenuo u neizvjesnost.
- Krenuo je ka neizvesnosti, ali i slobodi, zato što Srbin želi da živi kao slobodan, a ne porobljen - ukazao je Vukelić, koji je kao dječak sa porodicom na početku ratnih sukoba napustio Hrvatsku.
On je rekao da mu je drago što se posljednjih godina, zahvaljujući inicijativama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorad Dodika, važni i tragični događaji iz nacionalne istorije obilježavaju na dostojanstven način.
Pozvao je građane da se i ove godine u što većem broju okupe na obilježavanju tri decenije od "Oluje" da bi odali poštu stradalima i opomenuli šta se može desiti ako se ne bude mislilo o prošlosti i istoriji.
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a u evidenciji su imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.236 civila ili 65 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.