

Hrvatska udruženja protiv obilježavanja antifašističkih tekovina u Srbu

Iz SNV-a ističu da je riječ o tradicionalnom obilježavanju i da ustanak 27. jula 1941. godine nije bio samo gola odbrana života srpskoga naroda na tom prostoru, već početak u kojem su slogu u oružanom bratstvu našli Dalmatinci i Ličani, Hrvati i Srbi, stvorivši slobodnu teritoriju u Hrvatskoj i BiH.
Polaganje vijenaca, obraćanje zvaničnika i kulturno-umjetnički program planiran je za 18.00 časova kod Spomenika ustanku naroda Hrvatske.
Zabranu antifašističkog skupa tražila su, između ostalog, udruženja političkih zatvorenika, domobrana i obrednog zdruga.
Srpski ustanici u Lici porazili su ustaše i oslobodili mjesto Srb 27. jula 1941. godine, što je decenijama lažno predstavljano kao "ustanak naroda Hrvatske".
Ustaše su prethodno zauzele selo i počinile teške zločine nad srpskim stanovništvom.
Srbi su razorili prugu Knin-Drvar, razbili u klancu, kod Srba, četu ustaša i potom zauzeli Otrić i Donji Lapac.
Srpski ustanak protiv ustaša i njemačkih okupatora, poslije Kninske Krajine, zahvatio je Dalmaciju, Kordun, Baniju i zapadnu Slavoniju.
Srbi su, prema zvaničnim podacima iz doba SFRЈ, sve do kraja 1943. godine činili 70 do 80 odsto partizanskih jedinica na prostoru današnje Hrvatske i BiH.