Republika Srpska i Srbija u nedjelju obilježavaju 30 godina od progona Srba u "Oluji" (VIDEO)
Dan pred početak Oluje. Prazan dječiji kamp u kojem su ljetovala krajiška djeca. Iseljen po nalogu međunarodne zajednice. To je, za Slobodana Perića, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske Krajine iz Knina, bio signal da Hrvatska planira napad na Krajinu. I tako je i bilo. Napad je počeo 4. avgusta 1995. rano ujutro. Čitav dan granatirana je cijela Republika Srpska Krajina.
- Nakon toga je došlo do one famozne Martićeve naredbe, da se evakuiše južni dio Krajine. To je bio signal da Krajina krene. Vidite i sami, Krajinu nije imao ko ni braniti. U Hrvatskoj se vodio rat između Hrvatske i Srba iz Hrvatske - tvrdi Perić.
Krenuli su Hrvati sa 200.000 vojnika, na 180.000 Srba, od čega 30.000 naoružanih rezervista, priča Perić. Da je Vojska Republike Srpske Krajine bila slabija, svjedoči i Јanko Velimirović, koji je bio na području Korduna. Vojnicima i civilima, kaže, preko Like i Banije prekinut je kontakt sa Republikom Srpskom. Tri dana nakon početka Oluje završili su okruženju.
- Kad smo krenuli u Republiku Srpsku, došli smo do Topuskog i tu smo bili u situaciji da na neki način, ne da uslovljavamo, ali da pregovaramo sa hrvatskom stranom, koja je ponudila, uz pomoć međunarodne zajednice, pregovore. I tako smo se predali, 21. Kordunaški korpus i civili. Nas 25.000 ljudi je bilo u tom trenutku u okruženju - priča Velimirović.
A onda su, zbog prekida komunikacije sa Republikom Srpskom, bili primorani da preko Siska krenu prema Srbiji. Oni koji su mogli preko srpske teritorije u BiH, u dugim kolonama krenuli su put Srbije. Dio njih, stradao je u koloni tokom bombardovanja na Petrovačkoj cesti. Za ovaj zločin, u kojem je ubijeno 12 civila, Tužilaštvo BiH još vodi istragu.
- Mi svake godine, pred godišnjicu, pišemo Tužilaštvu BiH da vidimo dokle su došli u istrazi. I to sa punim pravom pišemo, jer smo žestoko sarađivali sa njima, dostavili im dokaze, spojili ih sa svjedocima...-tvrdi Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Ali, osim obrazloženja da je istraga u toku, drugog odgovora nema. Tako ni 30 godina od pogroma nad Srbima u Hrvatskoj, nema ni pravde za ubijene i nestale u Oluji i nakon nje, a njih je prema posljednjim podacima Veritasa 1.903.