Žarković: Za genocid nad Srbima u "Oluji" niko nije odgovarao
- Najbolji dokaz o planiranom genocidu nad Srbima je sastanak bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana sa vojnim i političkim zvaničnicima Hrvatske na Brionima, pred "Oluju", na kojem je izdao naredbu - "protjerati, pobiti i prekrstiti Srbe" - rekao je Žarković Srni.
On je napomenuo da je genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo još 1991. godine u selu Kip, opština Daruvar, gdje su paravojne jedinice Tomislava Merčepa upale u selo, dio stanovništva pobile, protjerale i zatvorile u Marino Selo.
Žarković je ukazao da progon Srba u Hrvatskoj traje i tri decenije nakon "Oluje" - veličanjem ustaštva, pozivom na linč Srba, što je pokazano na nedavnom koncertu Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu, pa je život onih koji su tamo ostali svakim danom sve teži.
- Dokaz za to je i Zakon o grobljima koji je usvojen u Hrvatskom saboru, koji jasno govori o diskriminaciji Srba jer na srpskim grobovima ne mogu biti imena ispisana ćirilicom, posebno za one koji su poginuli u proteklom ratu - kaže Žarković.
Žarković ne isključuje mogućnost da međunarodna zajednica Srbima u Hrvatskoj vrati pravo na političku i kulturnu autonomiju u slučaju održavanja nove međunarodne konferencije o granicama na Balkanu.
- Srbi u Hrvatskoj su prije rata bili konstitutivan narod i činili 12 odsto tadašnjeg stanovništva. Sada ih nema ni dva odsto u Hrvatskoj iz čega je jasno vidljivo da je počinjen genocid i etničkio čišćenje za šta niko nije nije odgovarao - naglasio je Žarković.
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", tokom "Oluje" je protjerano više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.236 civila ili 65 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.