Todorov: "Oluja" - tragedija koja traje i danas kroz sistemsku diskriminaciju Srba
- O ovoj operaciji ne govorimo isključivo radi prošlosti, već u ime budućnosti, jer bez istine, uvažavanja stradanja drugih i pravde za sve žrtve, nema stvarnog pomirenja. Ono ostaje samo privid - naveo je Todorov u autorskom tekstu za Srnu.
On je istakao da se zločini nad srpskim narodom na kraju 20. vijeka ne mogu posmatrati van konteksta zločina i genocida iz perioda Drugog svjetskog rata.
"Oluja" je, dodao je on, jedan od najvećih zločina etničkog čišćenja u svijetu poslije Drugog svjetskog rata sa više od 250.000 protjeranih.
- Iako Hrvatska poseduje zadovoljavajući manjinski pravni okvir, u praksi postoje mnogobrojne opstrukcije u ostvarivanju ustavom i zakonima garantovanih prava - rekao je Todorov.
On je napomenuo da je pravo Srba na slobodno izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti, kao jedno od osnovnih manjinskih načela, kontinuirano ugroženo u Hrvatskoj.
Tome, kako kaže, doprinose slučajevi govora mržnje, istorijskog revizionizma, diskriminacije srpskog naroda, uključujući pravo na zapošljavanje, konstantne opstrukcije koje se tiču primjene prava na upotrebu srpskog jezika i pisma, fizičko nasilje i oštećenje imovine koje direktno utiče na ekonomsku neodrživost, posebno u povratničkim sredinama.
Todorov je poručio da će se Srbija odlučno boriti protiv ćutanja o srpskim žrtvama, ali da nikada neće pozivati na nove sukobe, jer želi da se razvija u saradnji sa svima u regionu.
- Srbija želi pomirenje i mir, dobrosusjedske odnose sa komšijama u regionu koji su zasnovani na međusobnom uvažavanju i poštovanju svih žrtava ratova koji su se odigrali u posljednjoj deceniji 20. vijeka, bez obzira kojoj naciji te žrtve pripadale - naveo je Todorov.
On je podsjetio da su od 4. do 7. avgusta 1995. godine oružane snage Hrvatske u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane i takozvane Armije BiH izvršile napad na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, oblasti u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine.
Napad je izvršen uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN, pod nazivom sektori "Јug" i "Sjever", i da su predstavnici Republike Srpske Krajine dan prije početka napada u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom rješenju sukoba.
Protiv srpskog stanovništva u ovim oblastima - oko 230.000 žitelja, sa oko 30.000 vojnika - angažovano je oko 200.000 vojnika, od kojih je direktno u operaciji učestvovalo 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća odbrane.
Za nekoliko dana neravnopravne borbe, slomljen je otpor vojske Republike Srpske Krajine i srpsko stanovništvo, njih oko 250.000, kreće u egzodus sa svojih vjekovnih ognjišta, povlačenjem na istok u pravcu Republike Srpske i Srbije.
Od 2014. godine, Republika Srbija i Republika Srpska zajednički obilježavaju godišnjice stradanja srpskog naroda u hrvatskoj vojnoj operaciji "Oluja".
- Godišnjicu "Oluje", koja se u Hrvatskoj proslavlja kao veliki praznik, mi obilježavamo kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji "Oluja" - naveo je Todorov.
Napomenuo je da do današnjeg dana nije precizno utvrđen broj žrtava "Oluje".
Materijalna šteta je nesaglediva - uništeno je 25.000 kuća, 78 pravoslavnih crkava, 13.000 objekata, 96 muzeja, 181 pravoslavno groblje, 410 radnji, 920 spomenika, 352 trgovinske radnje, 52 doma zdravlja i svi industrijski pogoni.
Po pitanju demografske strukture nakon akcije "Oluja", Todorov kaže da je prema popisu iz 1991. godine u Hrvatskoj živjelo 581.663 Srba ili 12,2 odsto ukupnog stanovništva, dok je popis iz 2021. godine pokazao da u Hrvatskoj ima 123.892 Srba, odnosno 3,2 odsto od ukupnog stanovništva.
Todorov je naveo da je nakon građanskog rata i masovnog egzodusa srpskog naroda, broj Srba pao za tri četvrtine.
- Srbi, dakle, danas u većem broju u Hrvatskoj žive na područjima koja nisu bila zahvaćena operacijom "Oluja" - rekao je Todorov.
Operaciju "Oluja", kaže, nije moguće sagledavati izolovano od šireg istorijskog konteksta stradanja srpskoga naroda na prostoru današnje Hrvatske tokom 20. vijeka.
Todorov je ukazao da danas gotovo niko u Evropi i svijetu ne govori o genocidu nad srpskim narodom na tlu nacističke tvorevine Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu.
- Stravična priča o koncentracionim logorima Јasenovac, Stara Gradiška, sistemu logora Јadovno-Gospić-Pag, uključujući i logor za djecu, u kojima je stradalo više stotina hiljada Srba, Јevreja i Roma, obavijena je velom ćutanja - zaključio je Todorov.