Kako će biti obilježene tri decenije od egzodusa krajiških Srba
Tim povodom u 11.00 časova u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci biće služen parastos za sve poginule Srbe u "Oluji".
U 11.45 časova u Kući Milanovića biće otvorena izložba "Da se ne zaboravi - 30 godina od egzodusa iz Republike Srpske Krajine - "Oluja" još traje", dok će u 12.00 časova biti održana tribina "Dani tuge i sjećanja" i promocija novih "Veritasovih" izdanja.
U utorak, 5. avgusta, u 10.00 časova na Perduvovom groblju predviđeno je polaganje vijenaca na spomenik poginulim Dalmatincima na Dinari, a u 11.00 časova na grob Bore Martinovića na Novom groblju u Banjaluci.
U Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Novom Gradu u srijedu, 6. avgusta, u 10.00 časova biće služen parastos za stradale u "Oluji", a u 10.45 časova predviđeno je prisluživanje svijeća kod "mostu spasa" i spuštanje vijenaca u rijeku Unu.
U 12.00 časova kod spomen-krsta u Svodni kod Novog Grada predviđeno je služenje pomena i polaganje vijenaca.
Obilježavanje će biti nastavljeno u četvrtak, 7. avgusta, na Petrovačkoj cesti, gdje će u 11.00 časova biti služen parastos i položeni vijenci na spomen-krst.
U 12.00 časova je predviđena posjeta spomen-sobi u Driniću, a u 12.30 časova prijem kod načelnika opštine.
Organizator ovih događaja je "Veritas" u saradnji sa lokalnim zajednicama i Srpskom pravoslavnom crkvom.
Zločinačka vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 civila ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.