Banjac: Srpska je zavjet da se "Oluja" više nikad ne ponovi
On je podsjetio da je u avgustu 1995. godine, pred očima cijelog svijeta, sa svojih vjekovnih ognjišta protjerano više od četvrt miliona Srba.
- Više od dvije hiljade ubijenih, stotine nestalih, čitava srpska sela i gradovi zbrisani – ne u ratu, već u genocidnom pohodu čiji je cilj bio da Srba više ne bude tamo gdje su vijekovima živjeli - dodao je Banjac.
On je napomenuo da danas, 30 godina kasnije, Hrvati slave "kao praznik" dan kada su progonili djecu, starce i žene.
- Slave dan kada su palili kuće, crkve i grobove. To nije praznik – to je sramota. I dok oni dižu zastave, mi palimo svijeće. Dok oni kliču, mi ćutimo uz grobove. I ne zaboravljamo. Јer zaborav je drugo ubistvo - naglasio je Banjac.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska Krajina bila dom jednog naroda, a danas je to okupirana teritorija.
- Oni koji slave `Oluju`, slave okupaciju, progon i zločin. I neka im to bude na čast. Ali, Srbi neće ćutati! Nećemo dozvoliti da se naš narod satanizuje, da se naš bol briše, da se naše žrtve zaborave - poručio je Banjac.
Banjac ističe da je međunarodna zajednica ovim zločinom izgubila svaki kredibilitet, da je Zapad, koji je godinama glasno govorio o ljudskim pravima, pokazao da su Srbi za njih narod čija se suza ne računa, čiji se glas ne čuje i čiji život ne vrijedi.
- Utišali su istinu, ali je nisu ugasili. I sve dok jedan Srbin pamti – `Oluja` neće biti ni oproštena ni zaboravljena! Naša je dužnost, kao generacije koja baštini slobodu Republike Srpske, da pamtimo. Da ne zaboravimo ko smo, šta smo preživjeli i ko nam je to učinio - naglasio je Banjac.
On je istakao da Republika Srpska nije slučajnost već zavjet da se "Oluja" nikada više ne ponovi i da će dok postoji Srpska – postojati i glas istine.
- Zato danas ne stojimo samo u tuzi, već u odlučnosti – da istoriju ne pišu oni koji slave zločin, već oni koji su iz njega ustali - poručio je Banjac.
Zločinačka vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 civila ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.