

Obilježen Dan sjećanja na stradanje i progon Srba u "Oluji" - Nikada zaboraviti da se ne bi ponovilo (FOTO)

----
----
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je opet kiša, te da "valjda neki Kinezi i drugi narodi kažu dobar Božiji znak".
- Hvala vama Krajišnicima na svemu što ste podarili našoj zemlji, na ljubavi koju ste podarili svojoj Srbiji. Ogromno je krajiško srce, a u njemu ljubavi najviše prema Srbiji. Hvala što doprinosite napretku Srbije, što dajete svoju djecu Srbiji i što je volite i što ste je voljeli više od svojih domova, jer ste htjeli sa svojim narodom da živite. Izvinite što vas nismo dočekali kako priliči - kazao je Vučić.
Zahvalio se što su sve istrpili, i što su uvijek uz svoju zemlju i narod.
----
Dodik: Ne želimo da oprostimo stradanje u "Oluji"; Srpska želi da vidi veliku, snažnu i jaku Srbiju
Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik poručio je sa obilježavanja 30 godina od zločinačke akcije Oluja, da nije došlo do obilježavanja ovog pogroma, on bi se ponovio i poručio da ne želi oprostiti srpsko stradanje, ali da Krajišnici koji su ovo preživjeli daju snagu srpskom narodu.
View this post on Instagram
----
Preživjeli u zločinačkoj akciji "Oluja" ispričali su potresne priče i sjetili se svoje Krajine.
Boro Ostojić iz Kostajnice sa Banije pokazao je kuću koju su mu ustaše spalile.
- Najprije su sve opljačkali i do temelja spalili. Ista sudbina je bila 1941. godine - rekao je on.
Tada su sestre njegovog oca gledale kako su ustaše zaklale njegovog dedu.
- Došla sam u koloni sa majkom bježeci od "Oluje". Moj otac Stojan je ubijen 91. branesi svoju porodicu. On je u jednom danu izgubio dvije rođene sestre. Moja ujna i baka su već zanijemile od bola. Kao da i to nije bilo dovoljno, zapalili su nam i ognjište. Baka je tih dana umrla i ja ni danas ne znam koji se to dan desilo. Deda je pozivio je još par godina sa nadom da ću se ja vratiti ali nismo se vratili - prisjetila se Stojanka.
View this post on Instagram
- Јa progon i "Oluju" proživavljam već 30 godina, tražeći svoje roditelje, koji se vode nestali od avgusta 1995. godine. Nisu pošli sa nesrećnom kolonom, jer su povjerovali tadašnjem hrvatskom predsjedniku da ko nije činio zločine ostane na svom kućnom pragu. 7. avgusta vojska ulazi u moje selo, pali kuće, a njih žive baca u vatru - rekla je Nada Bodiroga.
Јovana Hrvačević, koja je govorila u ime prognanih i nestalih u "Oluji", istakla je da su nju i njenu porodicu 4. avgusta probudile granate.
- Otac je bio na ratištu, a majka, baka i strina su panično šetale po kući, ne sluteći šta nas čeka. Јa, tada dijete od sedam godina, nisam bila svjesna onoga što se oko mene događa. Danas shvatam koliko je sve to bilo strašno i koliko su naši životi bili ugroženi. Nešto kasnije, mi deca, iskrali smo se na guvno da se igramo, ne znajući da smo na to mjesto došli poslednji put. Majka je panično došla po nas i tada sam posljednji put vidjela moje drugarice Marijanu, Tanju, Marinu i Bilju. Čekali smo oca da se vrati kući. Sumrak se već spuštao i iz sela su skoro svi otišli – kuće su bile zatvorene, dvorišta prazna, tišina je bila teška kao kamen - prisjetila se Јovana.
----
Patrijarh srpski Porfirije, poručio je iz Sremskih Karlovaca tokom obilježavanja 30 godina od stradanja Srba u zločinačkoj akciji "Oluja" da je narod u sabrala ljubav prema mučenicima.
----
Pomen žrtavama služi Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, a prisutni su najviši zvaničnici Srbije i Republike Srpske.
Obilježavanju prisustvuju predsjednici Republike Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednici skupština Nenad Stevandić i Ana Brnabić, premijer Srpske Radovan Višković i Srbije Đuro Macut, te ministri u obje vlade.
View this post on Instagram
Prisutni su i predsjednici Demokratske narodne partije iz Crne Gore Milan Knežević, Demokratske partije Srba u Sjevernoj Makedoniji i potpredsjednik Vlade Ivan Stoilković, vrhovni rabin Јevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel, predstavnici Vojske Srbije, kao i brojni Krajišnici.
Zločinačka vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 civila ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.