Broćeta: Četvrti avgust vječna opomena
Broćeta je istakao da srpski narod, gdje god da živi, ne smije zaboraviti golgotu kroz koju je prošao, jer su žrtve, stradanje i bol ne samo dio ratne, već i mirnodopske stvarnosti.
- Stojimo na mjestima gdje su se ukrštale kolone srpskih izbjeglica iz Like i Dalmacije sjećajući se nezamislive patnje, progona i stradanja srpskog naroda Krajine. Protjerivanje cjelokupnog srpskog stanovništva, ubistva nedužnih ljudi, pljačka i paljenje njihove imovine – to je zločin - naglasio je Broćeta.
Naglasio je da ovaj zločin zapadni svijet nije ni osudio, već je, nažalost, svojim učešćem i bombardovanjem civila dao logističku podršku.
On smatra da hrvatska zločinačka akcija "Oluja" mora vječno da se pamti kao jedan od najtragičnijih dana u novijoj srpskoj istoriji.
- Četvrti avgust mora ostati vječna opomena. Moramo ga se sjećati uzdignute i ponosne glave. Upravo nas je to oduvijek činilo neuništivim borcima za slobodu i dostojanstvo našeg naroda - rekao je Broćeta za Srnu.
On je dodao da stradanje Krajišnika ne smije pasti u zaborav, jer nas ono obavezuje da se "oluje, maestrali i drugi zli vjetrovi" više nikada ne ponove.
Zločinačka vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 ili 65 odsto civila, među kojima je oko tri četvrtine bilo starije od 60 godina.
Hrvatska vojska je tokom zločinačke akcije i nakon pada Krajine počinila zločine nad srpskim civilima, a spaljeno je više od 22.000 srpskih kuća.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.