Kajević: "Oluja" posljedica zakulisnih igara zapadnih sila
Kajević ističe da su Srbi u zločinačkoj "Oluji" prije tri decenije ostali bez saveznika, a na kraju i bez teritorije, ali nisu dobili novi Јasenovac, Јadovno, Pag ili neka druga srpska stratišta, što je stalni cilj ustaške ideologije.
- Bolno je svake godine pominjati 4. avgust 1995. godine i strašni egzodus krajiških Srba - kaže on.
Kajević ukazuje da je 1918. godinu srpska vlastela napravila skupu grešku jer su Srbi tada imali priliku da stvore sebi državu sa teritorijom i jasnim granicama, ali su umjesto toga pravili državu sa nepotvrđenim prijateljima i braćom, što im se u posljednjih sto godina tri puta razbija o glavu.
- To ni Bog ni istorija ne praštaju tako lako. Mi smo u te nesrećne devedesete godine ušli prilično nespremni izlazeći iz komunizma denacionalizovani. Nakon odlaska Turaka sa ovih prostora, mi smo tada bili mnogo duhovno jaki, a poslije komunizma sitni i maleni i nesposobni za donošenje velikih nacionalnih odluka - ocijenio je Kajević.
Prema njegovim riječima, takva porazna politika najviše je pogodila Republiku Srpsku Krajinu, koja je ni kriva ni dužna ostala bez svojih teritorija, na kojoj se sada "šepure" oni koji to ne zaslužuju.
On je upozorio da trenutna ekonomsko-politička dešavanja u regionu ne idu na ruku srpskog naroda i njegovog svetosavskog puta, ali da to nije nepremostiva prepreka za časni srpski narod.
- Mi Srbi smo trpljiv, hrabar, ali i stradalnički narod, koji iz svih iskušenja izlazi još jači. Srbija i Republika Srpska imaju snagu i volju da se odupru i spoljnim i domaćim pritiscima i izazovima. Kosovo i Metohija naša su zajednička i bolna rana koju ćemo zacijeliti, a njenu teritoriju ponovo vratiti u okrilje Srbije, gdje vijekovima i pripada - poručio je Kajević.
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih 1.247 ili 66 odsto civila, među kojima je oko tri četvrtine bilo starije od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.