Ždanović: Srbi nikad neće dobiti izvinjenje od Hrvata - učiniti sve da se "Oluja" i stradanje srpskog naroda ne zaboravi
Ždanović, koji je prije dolaska u Beograd četiri i po godine službovao u Zagrebu, rekao je da Hrvati o ratu devedesetih godina prošlog vijeka ili uopšte ne govore ili je to za njih "domovinski rat" i "rat za oslobođenje", te da, stoga, Srbi moraju što više njegovati kulturu sjećanja.
On je ukazao da bi bilo dobro da se podigne memorijalni centar, te da je najbitnije da srpska omladina zna šta se dešavalo prije 30 i 80 godina u Hrvatskoj.
- Njih danas, kao i mlade u Rusiji, zanima druženje. Ne zanima njih neka istorija. To je tužno i bilo bi dobro da neko na čelu države razmisli o nekom posebnom muzeju. Vidite, šta danas imamo od Јasenovca - samo "Kameni cvijet" - rekao je Ždanović.
On je dodao da Srbi dosta o kulturi sjećanja mogu naučiti od ruskog naroda koji je posebno posvećen uspomeni na Veliki otadžbinski rat /Drugi svjetski rat/.
Ždanović je naglasio da svaki čovjek može da dođe na mjesto posvećeno sjećanju i da doživi to u nekom savremenom obliku.
- Da prilagodite to i djeci od pet, šest, 10 godina. Njih danas ne zanimaju knjige - rekao je Ždanović.
On je ukazao da se 30 godina od zločinačke akcije "Oluja" iskrivljuju činjenice i da Hrvati "rade kao što su ih naučili drugi narodi sa Zapada".
- Oni znaju da rade te propagandne ratove i to na pravi, bolji način rade i od vas i od nas. Ako mi budemo ćutali i zaboravili to sve, oni će nas pobijediti na kraju krajeva - upozorio je Ždanović.
On je naglasio da će Srbi, uprkos svemu što su Srbi izgubili, ne bude li se radilo na tome izgubiti i sjećanje i za 10, 20, 30 godina niko neće govoriti o "Oluji" i srpskim stradanjima.
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih 1.247 ili 66 odsto civila, među kojima je oko tri četvrtine bilo starije od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.