Mediji iz Srbije pomno prate situaciju u Srpskoj; Tadić za RTS: Srpska pokušava da sačuva institucije
Pojasnio je da protiv odluke CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku postoji više instanci - žalba, pa tužba pa onda obraćanje Ustavnom sudu.
Istakao je u Sud BiH ne odlučuje o tome da li se zatvorska kazna zamjenjuje novčanom kaznom, već je to stvar koja se rješava po automatizmu, nije u nadležnosti suda, o tome odlučuje onaj na koga se kazna odnosi.
Umjesto izbora - referendum, umjesto zatvora - novčana kazna. Tako je Milorad Dodik reagovao na saopštenje Centralne izborne komisije BiH da mu oduzima mandat predsjednika Republike Srpske zbog presude na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Nakon odluke CIK-a, Dodik je najavio referendum na kojem će, kako je rekao, narod odlučiti o njegovom mandatu.
Dodikov advokat podnio je Sudu BiH zahtjev da njegov klijent, umjesto da ode u zatvor, plati 18.700 evra.
Na odluku CIK-a o oduzimanju predsjedničkog mandata Dodiku moguća je žalba Ustavnom sudu BiH.
Napomenuo je da po zakonu Sud BiH ne odlučuje o tome da li se zatvorska kazna zamjenjuje novčanom kaznom, već je to stvar koja se rješava po automatizmu, nije u nadležnosti suda, o tome odlučuje onaj na koga se kazna odnosi.
Nakon rješenja o žalbi, CIK bi trebalo da raspiše izbore u Republici Srpskoj u roku od 90 dana.
- Mi danas imamo sjednicu kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske. Јavnost očekuje da će biti donesena odluka o datumu održavanja najavljenog referenduma na slijedećoj skupštini. Onda praktično počinje neko uporedno, paralelno funkcionisanje dva procesa, u kojoj na jednoj strani Republika Srpska pokušava da sačuva institucije Republike Srpske i da odbije napade Kristijana Šmita, a na drugoj strani Kristijan Šmit pokušava da izvrši dodatni pritisak na organe BiH kako bi preko njih ovladao Republikom Srpskom, iako nema nikakav papir koji bi mu to dao za pravo - rekao je Tadić.
Dio javnosti vidi da je referendum na neki način izjašnjavanje o otcjepljenju Republike Srpske, međutim Tadić kaže da ako referendumsko pitanje bude postavljano kako je rekao Dodik onda to nije referendum o otcjepljenju nego je to referendum o potvrđivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i odbijanju napada na Dejtonski mirovni sporazum.
Tadić kaže da u pravnom smislu, koji je možda najinteresantniji, taj referendum ima značaj da on potvrđuje Dejtonski mirovni sporazum kao između ostalog i pravno-politički akt čiji je sastavni dio Ustava BiH i u tome smislu odbija ove, kako kaže, protivpravne napade Kristijana Šmita na Dejtonski pravni poredak u BiH.
- U simboličkom smislu on je izraz demokratske volje koja potvrđuje, ukoliko to bude bilo naravno tako, a ja pretpostavljam da hoće, politiku rukovodstva Republike Srpske koja je do sada vođena od proteklih izbora na ovamo i koja na taj način daje legitimitet predsjedniku Srpske bez obzira na to u kakvoj sam situaciji nalazio, da i dalje može da bude predsjednik Republike Srpske onako kako je to naravno učinio u 2022. godini - kaže Tadić.
Međutim, dodao je da postoji i realpolitički moment koji nimalo nije beznačajan, vrlo je važan, a on se odnosi na činjenicu da je slijedeća godina izborna godina i da u slijedećoj godini svakako dolazi do provjere javnosti o tome da li je vođena dobra politika Republike Srpske.