Tanasić: Usaglašavanje srpske jezičke politike je obaveza srpskih država
Tanasić je u pisanoj izjavi Srni podsjetio da su zakoni o jeziku i pismu doneseni prije nešto manje od četiri godine i da, "koliko god da su nepotpuni", daju osnove i okvire.
- Deklaracijom o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojenom u obje republike, to je pojačano i predstavlja ne samo mogućnost već i obavezu da svi odgovorni u ovim republikama aktivno rade na ostvarivanju zadataka iz Deklaracije - naveo je Tanasić.
On je napomenuo da će Odbor za strandardizaciju srpskog jezika, čiji je predsjednik, kao spona između države i struke, naznačiti savjetima koji su najvažniji zadaci u oblasti jezičke politike, pa i korake koje treba preduzimati.
- Moraće se prepoznati i svi odgovorni za sprovođenje te politike - od državnih organa, ministarstava prosvjete i drugih, te institucija u oblasti obrazovanja, kulture. Ne može se kao dosad zadovoljavati da kažemo da nam je srpski jezik važan, da je ćirilica naše nacionalno pismo i da sve ostane na tome - ukazao je Tanasić.
Tanasić je istakao da u Srbiji i Republici Srpskoj danas postoji veliki "slobodan prostor" u kojem kao da ne važe ni zakoni o jeziku, a za Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda jedva da se i zna.
On je dodao da se u mnoge državne institucije i mnoga ministarstva mora useliti briga o srpskom nacionalnom i kulturnom identitetu.
Prema njegovim riječima, da ima razloga za nezadovoljstvo stanjem u oblasti srpskog jezika, pa i rada savjeta za srpski jezik, najbolje se vidi u odnosu prema ćirilici.
- Svuda se danas može čuti da je ona srpsko pismo, ali nismo ni blizu tome da budemo zadovoljni koliko se ona vidi u svim oblastima ekonomskog, javnog i kulturnog života. Naravno, ne odbacujući i ne zaboravljajući srpsku kulturnu baštinu nastalu na latinici i manje na nekim drugim pismima - naveo je Tanasić.
On je ukazao da savjeti za srpski jezik, takođe, moraju pomoći izvršenju zadatka vraćanja udžbenika iz nacionalnih disciplina u okrilje državnog izdavača u Srbiji.
- U Srpskoj je već tako. Ne smijemo dozvoliti da na samom početku posao pođe loše. Tu ima mnogo obaveza pred državnim administracijama, a i strukama. Ne smijemo dozvoliti da se upadne u zamke, da u ovom poslu pravimo kompromise sa snagama i gledištima svake vrste koji su protiv srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta - poručio je Tanasić.
On je ukazao i da se ne može samo formalno obaviti prenos udžbenika od stranih izdavača domaćem izdavaču, a da u suštini ostane "isto to, samo malo drugačije".
- Nije dovoljno ni obezbijediti sadržaj tih udžbenika. Potrebno je dograditi i nastavne programe. Onda će doći i zadaci pred nastavnike koji su spremni da rade u skladu sa državnim interesima u obrazovanju i vaspitanju. Pa, tu je naša poznata boljka – lični interesi, svakakva moguća `ugrađivanja` - ocijenio je Tanasić.
On je istakao da je pred srpskom jezičkom strukom i državama ozbiljan zadatak.
- Može se reći da je sve prilično zakasnjelo, ali mi se čini da je prava prilika da izvršimo taj istorijski zadatak u cjelini, kako je opravdano nazvano, zakonsko vraćanje nacionalnih udžbenika nacionalnom izdavaču. Sve su to teme, vjerovatno ima još, koje će se naći i na prvoj zajedničkoj sjedinci dva savjeta za srpski jezik - naveo je Tanasić.
Ministar kulture Srbije Nikola Selaković najavio je ranije da će prva zajednička sjednica dva savjeta za srpski jezik Srbije i Republike Srpske biti održana do kraja ljeta u Rači, gdje će prije kraja godine biti otvoren i muzej ćirilice.