Kako je Bjelica Prutina odlučivala o mandatu predsjednika Srpske, iako je povrijeđen princip nepristrasnosti? (VIDEO)
Naime Komisija je odlukom o prestanku mandata predsjedniku Miloradu Dodiku višestruko prekršila ustavne i zakonske akte. I to ne samo član CIK-a Vanja Bjelica Prutina koja se iz odlučivanja nije izuzela a morala je, zbog sudskog spora s predsjednikom Republike i sukoba interesa. Ovim je direktno prekršen Izborni zakon.
Nedemokratsko "pravo sile" umjesto demokratske "sile prava" u BiH postaje nakaradni šablon! Sve je više institucija koje ga primjenjuju! Ni CIK nije izuzetak. Baštini ga još od decembrske noći 2020. godine kada je tada poslanik SDS-a Dragan Mektić predložio i u sadejstvu sa SDA – DF koalicijom i stranačkim kolegama izglasao, novi personalni sastav CIK-a. Mimo već zakonski raspisane konkursne procedure i čak imenovane Komsije za izbor, u CIK su „progurani“ ili reizabrani sve sami stranački puleni, a zbog kompromitovane stranačke reputacije, nikako nisu smjeli biti.
Od Јovana Kalabe – kandidata PDP-a na loklanim izborima, Vanje Bjelice Prutina savjetnice Mirka Šarovića, Željka Baklara savjetnika imenjaka Komšića dugotrajno uzemljenog na budžet Predsjedništva BiH, pa do reizabranog Suada Arnautovića perjanice SDA. I već petu godinu takav, političkim bojama prefarban CIK, „vedri i oblači“. Nezakonito i, ipak, nuespješno broji već prebrojane glasačke listiće, kako bi svojim bivšim stranačkim kolegama u izbornim procesima na silu "prigrabili" neosvojenu pobjedu. Ili umjesto domaćih zakona i ustava, slijepo slušali strane tutore i dekretiste. Posljednji akt CIK-a, ipak je bez presedana. Za prestanak mandata predsjedniku Srpske, glasala je i bivša Šarovićeva savjetnica Vanja Bjelica Prutina, iako zbog sukoba interesa, nikako nije smjela. Bar u tom dijelu Izborni zakon je jasan.
- Član izborne komisije ili biračkog odbora neće učestvovati u donošenju odluke kada taj član ili član njegove uže porodice ima lični ili finansijski interes, ili ako postoji drugi sukob interesa, koji može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno - piše u Izbornom zakonu član 2.1. stav 2
A Bjelica Prutina u sudskom sporu s predsjednikom Dodikom. Po njenoj tužbi pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Prvostepenom presudom iz oktobra prošle godine odbijen je tužbeni zahtjev za klevetu, ali je Prutina uložila žalbu koja još nije razmatrana. Ako već ne poznaje Izborni zakon koji bi trebalo da joj bude osnova rada, kako li će onda Zakon o upravnom postupku koji baš kao i Izborni, naglašava obavezu izuzeća u slučajevima, bilo kakvog a kamoli sudskog" interesa".
- Službena osoba koja je ovlaštena da rješava u određnoj upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u postupku, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće dušna je prekinuti svaki dalji rad na predmetu i o tome obavijestiti organ nadležan za rješavanje o izuzeću - piše u
Zakonu o Upravnom postupku član 36.
No Bjelica Prutina nije pokrenula zakonski obavezujući postupak izuzeća. Nisu ni njene kolege u nezakonito svemogućem CIK-u, pa su sarajevskom koloritu gaženja zakonskih i ustavnih odredaba, ponovo dodali i osnovno načelo rada - ono o nepristrasnosti.
- Ovdje je princip nepristrasnosti povrijeđen. Izborna komisija i svi njeni članovi i svi organi koji odlučuju o ovim stvarima pozivaju se i kite se principom nepristrasnosti i to je ono što se od njih očekuje. U ovom slučaju je baš teško očekivati nepristrasnost - naveo je bivši predsjednik CIK-a Branka Petrić.
Nepristrasnošću se "kiti" i neustavno sarajevsko pravosuđe. Istom kao i CIK, ili stvarnom, biće jasnije nakon odluke Apelacionog vijeća Suda BiH u žalbenom postupku tima odbrane predsjednika Dodika. Nerijetko "kiti" se i "uspješnom" praksom. A na sudsku praksu podsjeća i Petrić. I na raniji primjer popune upražnjenih mjesta u Klubu Srba Doma naroda Federacije. Tada je Komisija postupajući u skladu sa Federalnim Ustavom i mimo izbornog zakona izvršila popunu nedostajućih delegata. Sarajevo je „zavrištalo“. Spas je zatražen u istom – neustavnom sudu.
- Međutim Sud BiH je odbio odbio žalbe sa obrazloženjem koje ću parafrazirati – da je Ustav Federacije na osnovu kojeg je to doneseno dio jedinstvenog ustavnog sistema u BiH i ustavi su međusobno usklađeni i ni jedan zakon u BiH ne može biti niti se tumačiti suprotno Ustavima - naveo je Petrić.
I Ustav Republike Srpske valjda je dio jedinstvenog sistema i usklađen sa Ustavom BiH što je svojevremeno potvrdila i Venecijanska komisija. Prema Ustavu Srpske predsjednik Republike može da bude razriješen samo na osnovu lične ostavke ili opoziva Narodne skupštine. Treća mogućnost koju Ustav ne poznaje, a što je slučaj sa predsjednikom Dodikom, definisana je samo Izbornim zakonom. Hoće li onda supremacija Ustava nad zakonima i ovaj put biti "vodilja" sarajevskim sudijama, kao što je to bio slučaj sa Federalnim ustavom!? Ili je možda, za razliku od federalnog, Ustav Srpske irelevantan za sarajevske djelioce "sarajevske pravde"!?