

Počelo snimanje dokumentarnog filma i serijala "Sveti Sava"

Kako su saopštili organizatori, snimanja su završena na Svetoj Gori u Manastirima Hilandar, Vatoped, Stari Rusik, keliji Paterici i drugim mjestima koja su vezana za život i rad Svetog Save na Svetoj Gori.
Takođe, urađeni su ekskluzivni intervjui sa igumanima manastira Hilandara, Vatoped i sa monasima iz Starog Rusika i Hilandara, kelije Paterica, Riznice Manastira Hilandar i snimljeni brojni kadrovi iz svih manastira dronom, gimbalom i sa više kamera.
Snimanje je predviđeno na lokacijama u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Svetoj Gori, Јerusalimu, Turskoj, na Sinajskoj Gori, Bugarskoj i SAD kako bi se ovaj film realizovao u punoj snazi sa jasnim činjenicama .
Na inicijativu Nenada Јanićijevića iz Pitsburga, koji je kao patriota tokom 90-tih godina organizovao i realizovao donaciju od 200 miliona američkih dolara u lijekovima i medicinskom materijalu, a čiji je otac i sam bio pravoslavni sveštenik u Vranovu kod Smedereva, pokrenut je ovaj projekat za dugometražni dokumentarni film i serijal o Svetom Savi.
Јanićijević i Miloš Kosta Papić iz SAD obezbijedili su inicijalna za početak projekta i pozvali doktora Mirkovića da ga realizuje poznajući njegov prethodni rad i uspjehe.
Željko Mirković je reditelj i producent dokumentarnih filmova koji su do sada osvojili 131 internacionalnu nagradu i imali dvije kvalifikacije za nominaciju za Oskara za dugometražni dokumentarni film sa filmovima "Teslin narod" i "Drugi susret", i trenutno predaje dokumentarni film na Univerzitetu Konektikat u SAD .
Mirković je rekao da je priča o Svetom Savi priča ne samo o pravoslavnoj vjeri, državi i narodu, već i priča o viziji koja je duboko utemeljena vijekovima u DNK Srba, gdje god da se oni nalaze sada u svijetu i gdje god da su živjeli tokom svih ovih vijekova.
- Dokumentarni film i serijal o Svetom Savi je potreban našem narodu u trenucima velikih globalnih izazova kao temelj očuvanja identiteta i kao putokaz sadašnjim i budućim generacijama. Ovaj film i serijal ima za cilj da ispriča jednu priču o Veri i snazi koja ta vjera živi kao dio našeg bića, a čiji je svjetionik bio Sveti Sava - rekao je Mirković.
Iguman Manastira Hilandar Metodije rekao je da je nemoguće sagledati jednu takvu duhovnu ličnost kao Sveti Sava, ako se ne otkrije koje su to duhovne sile koje su njega učinile tako velikim.
- Ko je bio sveti Sava zapravo kada je jedno silno Otomansko carstvo imalo potrebu da spali njegovo tijelo tri i po vijeka poslije njegovog upokojenja. Dakle, zar nam to ne pokazuje da su ga oni smatrali živim, iako nisu vjernici, nisu bili hrišćani. Nemoguće je sagledati jednu takvu duhovnu ličnost kao Sveti Sava, ako se ne otkrije koje su to duhovne sile koje su njega učinile tako velikim. A ta duhovna sila u stvari jeste blagodat Božija koju je Sveti Sava i zadobio služeći Bogu od svoje najranije mladosti. Ako razmišljamo na taj način, shvatamo zbog čega su naši su sunarodnici koji žive daleko od Srbije, od srpskih zemalja, gradili hramove Svetom Savi, pa čak i oni koji su tamo i rođeni daleko od Srbije, koji nikada nisu ni posjetili neku od naših svetinja, kako oni imaju tu ljubav prema Svetom Savi. Baš zbog toga što je ta duhovna sila koja je Svetog Savu učinila velikim, dakle, blagodat Božija, ta sila nije ograničena prostorom, nije ograničena materijom, već je svuda prisutna i kao što je Gospod rekao, Carstvo Božije nije negdje tamo na nekom mjestu, nego je ono unutra u vama - rekao je on.
Monah Teodosije iz Manastira Hilandar rekao je da kada se govori o Svetom Savi uvijek se razmišlja o njemu kao prvom srpskom prosvetitelju, kao veoma značajnoj ličnosti koja je utemeljila našu državu, utemeljila našu crkvu.
- Ali rijetko se pominje, ili rijetko razmišljamo o tome da je on prije svega bio monah. On je u stvari krenuo putem ljubavi, o čemu malo razmišljamo, jer oni ljudi koji su daleko od manastira i daleko od nekog crkvenog života, ne mogu da razumiju šta je to u stvari, šta se to dešava u čovjeku da napusti sve, da napusti svijet, da napusti sve ugodnosti i da dođe u jedan manastir da tamo nastavi svoj život. Utoliko je to čudnije kad to radi neko mlad, kao sveti Sava. Kada neko krene put manastira i putem ka Bogu, on u stvari kreće putem ljubavi i kreće iz ljubavi i za ljubav. Јer kako se kaže u svetom pismu, Bog je ljubav - rekao je on.
Ktitor dokumentarnog filma "Sveti Sava" Nenad Јanićijević rekao je da gdje god je srpski narod u svijetu, Sveti Sava putuje sa njima.
- Dolazim iz Amerike na ovo sveto mjesto u Hilandar, gdje je prije više od osam vijekova Sveti Sava primio Božji Blagoslov da postane otac srpske pravoslavne crkve i duhovni otac srpskog naroda. Pored toga što je bio duhovni otac srpskog naroda, on je bio i ujedinitelj i prosvetitelj srpskog naroda. Isto tako, ja dolazim iz Amerike na ovo sveto mjesto jer osjećam da je Sveti Sava uvijek prisutan sa nama. Gdje god je srpski narod u svijetu, Sveti Sava putuje sa nama. On je putovao kroz Svetu zemlju i kroz sve srpske krajeve. On je duhovno putovao sa srpskim narodom kroz prošlost, on sa nama putuje kroz sadašnjost i on će putovati sa svojim narodom kroz budućnost. On je naša ideja vodilja koja gradi jedinstvo našeg naroda i srpske crkve. I on je mirio svoj narod u teškim vremenima. Donio je tijelo Svetog Simeona, svoga oca, i nad njim je izmirio svoju braću. Tako i danas njegov duh je prisutan i miri Srbe na svim srpskim prostorima i u cijelom svijetu gdje se mi nalazimo i slavimo njegovo ime - rekao je Јanićijević.
Organizatori poručuju da je neophodno da se u realizaciju ovog važnog projekta uključe dalje i institucije iz Srbije i svi oni koji shvataju značaj postojanja jednog ovakvog obrazovnog i kreativnog dokumentarnog filma i serijala.
Reditelj i producent ovog projekta je Željko Mirković, scenaristi su Vladislav Puzović i Mihajlo Vitezović, kompozitor Dejan Ilijić, dizajn zvuka radi Aleksandar Perović, direktor fotografije je Ognjen Milović, kameru i dron rade Dragan Đorđević, produkcijski tim je Dragan Bajić, a izvršni producenti su Mikan Velinović, Vladimir Vasić i Đorđe Јovičić.
Produkcijski partner je Američki savjet za istočnu Evropu.
Ktitori projekta su Nenad Јanićijević, Milena Јanićijević, Miloš Kosta Papić, Maja Papić, Bora Јanićijević, Nada Јanićijević - Gadimis i Јelica Јanićijević-Mejz.