Kalinić: Referendum u Srpskoj kao podrška Dodikovoj suverenističkoj politici
On napominje da se ne može prihvatiti presuda instituciji predsjednika Republike, ali ni pristati na obračun sa Dodikovom suverenističkom politikom.
Kalinić smatra da se ne može prihvatiti pokušaj nametanja prijevremenih izbora u Republici Srpskoj i na tacni predati vlast frustriranoj opoziciji i samoproglašenom visokom predstavniku.
- Ako je i "stvoren" pravni interregnum, biće premošten najavljenim referendumom kao najvišim izrazom političke volje naših građana. Ako to može u Evropi, u svijetu, zašto ne bi moglo i kod nas? - upitao je Kalinić.
On je podsjetio da je toga bilo i u BiH prije nego što se desio tragični ratni sukob koji je Srbima nametnut.
- Šmit i ovi vazali u Sarajevu i u Republici Srpskoj šire priču da je to novo igranje vatrom. Mislim obrnuto. Referendum na koji će, vjerujem, izaći većina naših građana pomoći će deeskalaciji političkih prilika - ocijenio je Kalinić.
Ali, smatra on, pokazaće i u kojoj mjeri su apsurdne i promašene pojedine sudske odluke.
- E tog "pozitivnog ishoda" se plaše i dijelovi opozicije u Republici Srpskoj jer će ostati prazne željene fotelje i u Sarajevu i u Banjaluci. Kad žalbe pravnog tima prođu sve instance u BiH stići će se i do Suda u Strazburu - naglasio je Kalinić.
Prema njegovom mišljenju, nije isključeno, u kontekstu novih geopolitičkih promjena, da će se cijela ova kontroverzna priča završiti u Savjetu bezbjednosti UN.
- Najmanje što je svijetu potrebno je nova vatra u BiH i ovom regionu - kaže Kalinić, koji je i član Asocijacije "Stvaraoci Republike Srpske".
On ukazuje da je BiH sve do danas, 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma, sa manjim ili većim intenzitetom bila i ostala ogledno polje na kojem snage odmjeravaju globalisti i suverenisti, dok zapadne ambasade i razni visoki predstavnici godinama razaraju BiH iznutra.
Kalinić je rekao da je BiH mogla postati istinska država dva entiteta i tri konstitutivna naroda da je kojim slučajem uspjela da se održi u životu na izvornim dejtonskim principima.
- Ovako, iz dana u dan pokazuje se nemogućom državom, jer su životom u njoj, između ostalog, nezadovoljna najmanje dva naroda - ukazao je Kalinić za Srnu.
Kalinić je ocijenio da je sadašnja, do sada najteža politička kriza rezultat neskrivenog djelovanja takozvane duboke /američko-demokratske i kvazievropske/ države.
On kaže da su te mračne sile, zapadne ambasade i razni visoki predstavnici, razorili BiH iznutra.
Ostali su, naveo je Kalinić, uporni u narativu da su Srbi pobunjenički i politički nezreo narod - idući od Hrvatske preko BiH, pa sve do Srbije i da ih je potrebno stalno kažnjavati i disciplinovati, progoniti.
- Ne zaboravimo - mi smo još prije rata stvorili slobodnu, demokratsku državu kao izraz suverene volje našeg naroda. I ne zaboravimo da smo dio našeg suverenitea prenijeli na tu "novu" BiH - istakao je Kalinić.
Na drugoj strani, kaže Kalinić, ovi evropski globalisti bjesomučnom propagandom stvorili su sliku da su muslimani tobože građanske opredjeljenja jedini spas za opstanak BiH.
- A svi znamo da su bolesno zadojeni unitarističkom mantrom, a ne mali broj njih i mržnjom - ocijenio je Kalinić.
Prema njegovim riječima, nadnacionalni Evropljani bez zadrške tvrde da u BiH, ipak, ima podobnih Srba, valjda novih Bogičevića i Lazovića koji sa takvim "proevropskim muslimanima-bošnjacima" mogu BiH učiniti ponovo "normalnom državom".
- U takvom ambijentu još od Dejtona, a posebno posljednjih godina traje haranga na nacionalno osviješćene Srbe koji ne kriju privrženost narodnom i nacionalnom suverenitetu i da je narod nosilac tog suvereniteta - ukazao je Kalinić.
Prema tome, zaključio je on, vlast proizilazi iz naroda i pripada tom narodu i o sudbini te vlasti jedino narod ima pravo da odlučuje.
- Na temelju toga u Republici Srpskoj su uspostavljene i funkcionišu njene institucije. A predsjednik Republike, Narodna skupština, Vlada su izraz legalne i legitimne volje naroda izražene na slobodnim izborima - naglasio je Kalinić.
Ako su ova načela važila i u Francuskoj revoluciji i nakon Američkog građanskog rata - zašto ne bi važila i danas?, upitao je Kalinić.