Linta: Nema normalizacije bez rasvjetljavanja sudbine svih nestalih lica u regionu
U saopštenju Saveza Srba iz regiona navodi se da je Linta istakao dva razloga zbog koji se nastavlja sa opstrukcijom rješavanja pitanja nestalih Srba.
- Prvo, bio bi doveden u pitanje lažni mit o srpskoj agresiji na Hrvatsku i BiH i agresiji nad Albancima na Kosovu i Metohiji. Drugo, postavilo bi se pitanje zvog čega se ne procesuiraju masovni ratni zločini nad Srbima - rekao je Linta.
On je podsjetio na podatke Međunarodnog komiteta Crvenog krsta koji pokazuju da se na području bivše Јugoslavije traga za još blizu 10.000 nestalih lica od čega su više od jedne trećine Srbi.
- Više od 4.000 posmrtnih ostataka je ekshumirano ali još nije identifikovano, od kojih je oko 3.000 u BiH, oko 900 u Hrvatskoj i oko 300 na KiM jer ne postoji politička volja u Zagrebu, Sarajevu i Prištini. Na području Hrvatske ima više desetina poznatih grobnih mjesta sa više od 200 posmrtnih ostatka Srba. Međutim vlasti u Zagrebu odbijaju da ih ekshumiraju, identifikuju i predaju porodicama žrtava - rekao je Linta.
Dodao je da se u Hrvatskoj vodi kao nestalo još 1.500 Srba, ali postoji osnovana sumnja da je broj značajno veći zbog toga što postoje brojni slučajevi da su čitave porodice ubijene kao i problemi vezani za prijavljivanje kod Međunarodnog komiteta Crvenog krsta zbog posebnih uslova.
- Na području BiH Institut za nestala lica u Sarajevu od svog osnivanja 2008. godine blokira traženje, ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostatka Srba. Republika Srpska traga za više od 1.600 nestalih Srba - rekao je Linta.
Ukazao je da se i dalje vodi kao nestalo 570 Srba i nealbanaca na prostoru AP Kosovo i Metohija.
- Na području Kosova Aljbin Kurti blokira rad Radne grupe za nestala lica Beograda i Prištine jer kosovska vlast ne želi da govori o srpskim žrtvama i negira zločine koje je počinila tzv. OVK - rekao je Linta.
Istakao je da veliku odgovornost snosi i međunarodna zajednica, jer nema političke volje da se izvrši pritisak na Sarajevo, Zagreb i Prištinu.
- Nije moguća istinska normalizacija na prostoru bivše Јugoslavije bez rasvjetljavanja sudbine svih nestalih lica u regionu, kažnjavanja onih koji su činili brutalne zločine bez obzira na nacionalnu pripadnost i jednakog poštovanja svih žrtava. Srbija treba da konačno donese zakon o nestalim licima s ciljem da se rješi pitanje prava porodica nestalih, da Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu procesuira odgovorne za zločine nad Srbima, kao i da na planski način izgradi kulturu sjećanja na stradanje našeg naroda - rekao je Linta.
Dodao je da planski način izgradnje kulture sjećanja na stradanje našeg naroda podrazumijeva, prije svega, osnivanje posebne državne institucije, odnosno Memorijalnog centra srpskih žrtava na području bivše Јugoslavije.
- Memorijalni centar bi, između ostalog, imao zadatak da u saradnji na udruženjima nestalih lica organizuje van granica Srbije tokom čitave godine izložbe, prikazivanje dokumentarnih filmova, konferencije i sastanke s ciljem da se međunarodna javnost upozna sa istinom o masovnom stradanju našeg naroda, kao i opstrukcijom u rješavanju ovog humanitarnog pitanja - navodi Linta.