Đurić: Ukoliko Evropa ne završi proces proširenja, rizikuje da postane tematski park
- Da bi naš kontinent povratio svoje pravo mjesto na svjetskoj sceni, mi Evropljani moramo prihvatiti cjelokupnu viziju ujedinjene Evrope, a istinsko jedinstvo bez Balkana nije moguće - rekao je Đurić u intervju za španski list "Mundo", tokom svoje upravo završene zvanične posjete Španiji.
Na pitanje šta misli da se dogodilo pa Srbija više nije favorit da bude naredna zemlja-kandidat koja će se priključiti EU, Đurić je odgovorio da Srbija marljivo radi na sprovođenju svih neophodnih reformi, ciljajući da završi sve zakonske izmjene do kraja 2026. godine.
- Srbija je privukla 65 odsto svih investicija u jugoistočnoj Evropi i, štaviše, stabilizovala je svoju makroekonomsku situaciju do te mjere da smo smanjili odnos javnog duga i BDP-a sa 79 odsto na 45 odsto danas. Stoga vjerujem da Srbija može zaista doprinijeti evropskom ekonomskom rastu, jer je naša godišnja stopa rasta znatno iznad evropskog prosjeka i ne borimo se za članstvo da bismo dobili više novca od Brisela - kazao je Đurić.
S druge strane, on vjeruje da ponekad postoje politički ili ideološki stavovi u nekim državama članicama koji utiču na tempo procesa pristupanja.
- Mislim da ako Evropa ne završi proces proširenja na svom kontinentu, rizikuje da izgubi svoju relevantnost i, iskreno, rizikuje da postane i neka vrsta tematskog parka gdje možete uživati u turizmu i lijepo se provesti - poručio je Đurić.
Na pitanje da li misli da je Srbija u nepovoljnom položaju zato što se doživljava kao blok zajedno sa ostatkom Zapadnog Balkana, Đurić je odgovorio da Srbija nije sebična u svojim ambicijama i nije protiv toga da se zemlje u regionu pridruže EU.
- Ali moram takođe reći da nije dobro za naš ugled kada čujemo da su neke druge zemlje naprednije, na primЈer, u borbi protiv korupcije ili u ekonomiji. Naš životni standard je već viši od standarda najsiromašnijih zemalja EU, a funkcionisanje naših institucija, iako zahtЈeva mnogo više napora, nije lošije od bilo kojeg od njih. Dakle, to mora biti geopolitička odluka. Veoma smo zahvalni španskoj vladi i španskom narodu što podržavaju viziju ujedinjene Evrope koja uključuje Balkan, jer će to Evropu učiniti bezbЈednijim mЈestom - naveo je Đurić.
Na pitanje koje su se promjene na međunarodnoj sceni dogodile otkad je, prije nešto više od godinu dana, imenovan za srpskog šefa diplomatije, Đurić je odgovorio da živimo u vremenu velikih globalnih previranja i krize u pogledu bezbjednosti i međunarodnih odnosa, koja se samo pogoršala.
- To znači da ministri spoljnih poslova širom svijeta imaju zadatak i dužnost da rade na odgovornom promovisanju interesa svojih zemalja, ne na račun drugih, već u saradnji sa njima - naveo je Đurić.
Dodao je da je njegov glavni cilj tokom ovog perioda bio da doprinese stabilnosti svoje zemlje, pokušavajući da stvori okruženje dobrosusedstva sa najbližim susjedima.
- Imamo osam suseda, uz održavanje ravnoteže između naših tradicionalnih saveza i prijateljstava sa nekim od najvećih zemalja svijeta. U tom kontekstu, moramo uspijeti da održimo odlične odnose sa pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i da Srbiju zadržimo na mapi kao zemlju koja je više nego udvostručila veličinu svog BDP-a za manje od decenije i domaćin je izložbe Ekspo 2027 u Beogradu, koja se nada da će zaista promijeniti sliku naše zemlje - kazao je Đurić.
Na pitanje koji su glavni izazovi za njega, Đurić je odgovorio da mnogi izazovi podrazumijevaju održavanje povoljnog, bezbjednog i odgovarajućeg okruženja za napredak ekonomije i dodao da Srbija teži da održi i nacionalnu i regionalnu stabilnost, da zadrži svoju nezavisnost i neutralnost u unutrašnjoj i spoljnoj politici, kao i da ekonomiju stavi u centar svojih politika.
- Postigli smo značajan uspjeh u rješavanju demografskih izazova našeg regiona jer, kao i drugi dijelovi Evrope, imamo starije stanovništvo, sa prosječnom starošću od 44 godine. Štaviše, stvorili smo specijalizovanu vladinu agenciju kako bismo vratili sve one milione talentovanih Srba rasutih širom svijeta. I, naravno, veliki izazov za sve zemlje, ali posebno za one u našem regionu, jeste garantovanje energetske bezbjednosti i obezbijediti zadovoljavanje naših potreba - istakao je Đurić.
Na pitanje da li ga je iznenadilo to što je američki predsjednik Donald Tramp uveo Srbiji carine od 35 odsto, Đurić je odgovorio da država aktivno sarađuje sa američkom administracijom, kako bi riješili pitanje carina, ali, kako kaže, to nije jedini fokus odnosa sa SAD.
- Prije dvije nedjelje sam bio u Vašingtonu i imao sam odličan sastanak sa državnim sekretarom Markom Rubiom. Dogovorili smo se o dugoročnom strateškom dijalogu između Srbije i Sjedinjenih Država krajem ove godine, pored toga što smo prošle godine potpisali sporazum o strateškom partnerstvu u energetskom sektoru. I radimo na pitanjima regionalne stabilnosti. Rekao bih da naš odnos napreduje i nadamo se da će se pitanje carina riješiti u istom duhu. Srbija izvozi usluge vredne milijarde u Sjedinjene Države, koje neće biti pogođene trenutnim carinama, ali je važno rešiti i pitanje procenta - naveo je Đurić.