Da li je i kod nas potreban zakon kojim bi se kažnjavalo bacanje smeća iz automobila? (VIDEO)
Bacanje sitnog otpada kao što su opušci, u Italiji se kažnjava sa 1.188 evra, a za limenke, boce, kese, nesavjesni građani snose krivičnu odgovornost, sa novčanim kaznama od 1.500 do čak 18.000 evra. Da ovakav zakon važi i u Srpskoj, zasigurno ne bismo imali gomile smeća pored puta.
Јe li rigorozna kazna jedino rješenje? Čini se da najbolji odgovor na to mogu dati planinari, ljudi koji su u stalnom dodiru sa prirodom. Dovoljno je samo prošetati šumama, izletištima i doživjeti stvarno stanje u prirodi.
- Da li mislite da naši ljudi kad odu u inostranstvo odjednom steknu neku ekološku svijest? Ne. Zakoni inspekcije, oni ih nauče da ne smiju bacati smeće. Nažalost, vrlo često ti ljudi kad dođu iz inostranstva malo se drugačije ovdje ponašaju. Znači rigorozne kazne, sankcije i kontrola - istakao je Milojko Todorović, predsjednik Planinarsko – ekološkog društva "Majevica".
Situacija na terenu je izuzetno alarmantna, upozoravaju ekološki aktivisti. Neodgovornost pojedinaca dovodi do gomilanja otpada, nerijetko formiranja divljih deponija.
- Naši ljudi imaju neku čudnu osobinu da se ponašaju kao da su sami na ovoj planeti i da ovu planetu ne trebaju nikome sutra da ostave, znači kao da se ništa više neće desiti jednog dana kad nas ne bude, a nismo svjesni da postoje ljudi koji ovdje treba da žive, a to su naši potomci - istakla je Helena Stojić, ekološki aktivista.
Ekološku svijest, kao i svijest o opštem dobru i građanskoj odgovornosti trebalo bi razvijati još u najranijoj dobi. Kod kuće, u vrtićima, školama. Edukacija mladih, temelj je na osnovu kojeg se može ići u dobrom pravcu razvijanja ekološke svijesti.
- Učenici koji se bave poljoprivredom i preradom hrane imaju čak određene predmete koji su direktno vezani za ekologiju, zaštitu životne sredine, održivu poljoprivredu i tako dalje, ali moje neko mišenje je da treba još više raditi na tome, da treba naći nove načine, prilagoditi se današnjim generacijama - poručila je Aleksandra Ristić, profesor biologije i mentor ekološke sekcije u Poljoprivrednoj i medicinskoj školi Bijeljina.
Divlje deponije koje niču kao gljive dokaz su da apeli i upozorenja neće zaustaviti nesavjesne građane. Samo uvođenje strogih pravila i rigoroznijih novčanih kazni daju rezultate.