Sindikalci: Dostojanstvena plata u Hrvatskoj trebalo bi da iznosi 2.025 evra neto
Dostojanstvena plata obezbjeđuje pokriće životnih troškova od prehrane, stanovanja i prevoza do zdravstvene zaštite i školovanja djece, pojasnio je Iveković na konferenciji za novinare hrvatske Koalicije za dostojanstvenu platu.
Dodao je da rade na poboljšanju metodologije i izrazio nadu da će Hrvatska, koja jedina u Evropskoj uniji ima Ustavom utvrđenu dostojanstvenu platu, imati uskoro i njezin zvanični proračun.
Njihov sindikalni proručan je instruktivan, ali nije obavezujući, dodao je. Proračun odnosa dostojanstvene plate u nekoj državi prema minimalnoj plati pokazao je da se u Hrvatskoj događa pomak.
U prilog tome naveo je da je prije nekih sedam, osam godina iznos minimalne plate pokrivao 27 odsto dostojanstvene plate, a sada je na nivou gotovo 40 odsto s tendencijom daljeg rasta. U zemljama u okruženju i dalje je na nivou od 25 do 30 odsto, pa čak i u nekim zemljama koje su pristupile EU prije Hrvatske.
- Uprkos tome ne možemo biti zadovoljni - rekao je Iveković.
Pohvalio je kontinuirani rad Vlade na stvarnom povećanju plata i realnim pomacima. Nada se da Vlada neće odustati od predizbornog obećanja da će do kraja njenog mandata bruto minimalna plata iznositi 1.250 evra. Prije svakog povećanja minimalne plate, rekao je i dodao da svjedoče jadikovkama poslodavaca da ih neće moći isplaćivati jer je san svakog poslodavca da mu radnik radi od 0 do 24 sata i da ga ne mora platiti.
- Naša je želja da radnik za 40 sati rada dobije platu kojom može pokriti troškove - naglasio je Iveković.
On tvrdi da je minimalna plata politička odluka, dok se dostojanstvena plata bazira na konkretnom proračunu troškova prava utvrđenih Ustavom.
Založio se za izjednačavanje ličnog poreskog odbitka i minimalne plate kako se ne bi oporezivala.
Dostojanstvena plata odnosi se na redovno radno vrijeme bez dodataka i normalan radni učinak, radniku obezbjeđuje društveni život i odmor, a što je često zanemareno, rekla je predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske Marina Palčić.
Upozorila je da se radnici uvjeravaju da skroman život znači odricanje od osnovnih ličnih potreba i društvenog života te da poslodavci minimalnu platu često koriste kao alibi. Često se u ugovore o radu unosi samo minimalna plata, a onda se razlika dogovara usmeno, posebno u sistemu trgovina sa gotovo 230.000 zaposlenih, dodala je.
Dobro je, smatra, da minimalna plata raste brže od medijalne, ali i dalje je preniska i ne dostiže približne iznose dovoljne za dostojanstven život. Palčić je poručila da bez dostojanstvene plate nema dostojanstvenog života i bez dostojanstva radnika nema pravednog društva, prenijela je Hina.