Suzbijanjem sive ekonomije do boljeg položaja radnika (VIDEO)
Doprinosi na najnižu platu, ostatak u koverti. Na ovaj oblik sive ekonomije, kažu u Savezu sindikata, upozoravaju već godinama.
- Svi oni koji su u sivoj zoni su oštećeni. Prvo radnici koji će sutra imati manju penziju, manje usluga u zdravstvu ako mu je plata manja ili je dio u koverti. Savjesni poslodavci – nije isto kada plaćate poreze i doprinose na punu platu i kada su radnici prijavljeni na minimalac - kaže Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.
A čini se da je takvih bilo mnogo prije uvođenja diferencirane najniže plate. Prema podacima Poreske uprave iz marta prošle godine minimalac je primalo više od 90.000 radnika u Srpskoj. Otprilike svaki treći. Podaci iz aprila ove godine pokazuju da je za najnižu platu radilo oko 18.000 radnika. Dakle, za godinu dana gotovo pet puta je umanjen broj radnika prijavljenih na najnižu platu. To je, smatra i resorna ministarka, jedan od pokazatelja da je sive ekonomije manje i da je uvođenje platnih razreda bio dobar potez.
- Nije Vlada podigla minimalne plate da bi napunila budžet, to je apsolutno netačno. Vlada je podigla minimalnu platu da bi radnike dovela u bolji položaj i druga stvar, da bi smanjila sivu zonu - ističe Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske.
Siva ekonomija, slažu se i privrednici, dovodi u nepovoljan položaj one koji posluju pošteno. Ipak, navode, novom povećanju najniže plate nema mjesta jer bi to dovelo do daljeg izjednačavanja primanja nekvalifikovanih i radnika sa srednjom, pa i visokom stručnom
- Poslovni interesi imaju za cilj da ljudi koji su u srednjem stručnom obrazovanju, kao kvalifikovani, VKV radnici, da se odvoje sa svojim platama u odnosu na NKV - rekao je Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.
Priznaju da siva ekonomija postoji i u razvijenijim društvima, ali njen udio mora da bude što manji. Upravo to će biti zadatak Koordinacionog tijela za suzbijanje ove pojave.