"Islamski ekstremisti u BiH opasnost za cijelo hrišćanstvo u Evropi"
On ukazuje da su posljednji vjerski motivisani napadi u BiH, bez sumnje, posljedica dešavanja iz prošlosti i ratnih dejstava na teritoriji bivše Јugoslavije.
- Svi podaci pokazuju da je islamski ekstremizam na prostoru BiH ostao duboko ukorenjen među stanovništvom, čak i godinama nakon rata iz devedesetih /godina prošlog veka/, a aktuelni i sve učestaliji napadi na Srbe, sveštenstvo i objekte SPC dokaz su da situacija nije drugačija ni danas - ističe Vukelić.
Ovaj stručnjak za religijski fundamentalizam i ekstremizam ukazuje da djelovanje islamskih ekstremista u BiH ne predstavlja opasnost samo za pravoslavne Srbe već za cjelokupno hrišćanstvo, koje je izloženo ozbiljnim izazovima, i to u cijelom regionu, pa i šire.
On podsjeća da se, prema islamskoj fundamentalističkoj ideologiji, svijet dijeli na zemlju mira /dar al islam/ i zemlju rata /dar al harb/, koje moraju biti u konstantnom sukobu, sve dok šerijat ne zavlada cijelom planetom.
Vukelić kaže da to pokazuje da su ciljevi islamskih ekstremista globalni i nisu ograničeni samo na jednu teritoriju, potpunu islamizaciju BiH u ovom slučaju, već podrazumijevaju širenje granica i na susjedne zemlje sve dok cijeli Balkan, a kasnije Evropa i svijet ne postanu jedinstvena "islamska država – kalifat".
- Iskreno se nadam da će međunarodna zajednica oštro osuditi necivilizacijske akte kojima smo svedočili proteklih dana, a tužilaštva u BiH sankcionisati sve one koji ugrožavaju bezbednost drugih ljudi, kao i pravo na slobodu misli, savesti i vere, što je uostalom i garantovano Ustavom BiH - istakao je Vukelić.
BiH PRUŽA UTOČIŠTE LICIMA POVEZANIM SA ISLAMSKIM EKSTREMIZMOM
Gledajući po glavi stanovnika, Vukelić naglašava da je BiH zemlja koja je imala vrlo visoku stopu odlazaka državljana u Siriju i Irak, a, s druge strane, čak i godinama nakon završetka rata, aktuelne su optužbe da BiH pruža utočište licima povezanim sa islamskim ekstremizmom.
Sukobi iz devedesetih godina prošlog vijeka, koje su gotovo svi predstavljali kao građanske, u suštini su, kaže on, bili vjerskog karaktera, te podsjeća da je tri naroda sa istog prostora, koja govore istim jezikom, razlikovala samo vjera.
Vukelić napominje da su brojni mudžahedini iz islamskih zemalja, sukob svoje bosanske braće po vjeri sa Srbima "nevjernicima" vidjeli kao džihad i shvatili kao vjersku obavezu, ali i priliku za začetak novog panislamskog kalifata na Balkanu.
Procjenjuje se da je oko 4.000 njih, mahom iz arapskih zemalja, u tom periodu boravilo u BiH, kaže Vukelić, te podsjeća da je u sastavu takozvane Armije BiH bila jedinica "El mudžahedin", koju su činili borci iz Saudijske Arabije, Turske, Pakistana, Alžira, Sirije, Avganistana, kao i džihadisti iz zapadnoevropskih zemalja poput Davida Valata, koji je bio i osuđen zbog učešća u ratu u BiH.
- Brojni izvori navode da je više stotina mudžahedina ostalo na teritoriji BiH, kao i da su čak uživali podršku pojedinih političkih aktera bliskih islamskim fundamentalističkim krugovima, od kojih se izdvaja Stranka demokratske akcije
/SDA/ - naglašava on.
Neki od njih bili su, napominje Vukelić, povezani i sa "Al kaidom", što potvrđuje i izvještaj komisije Američkog kongresa koja je istraživala teroristički napad od 11. septembra 2001. godine, u kojem se pominju tri lica koja su se u BiH, od 1992. do 1995. godine, borila protiv Srba.
On navodi i da su u BiH nakon rata korijene pustile brojne sumnjive nevladine organizacije, finansirane prevashodno od Saudijske Arabije, čiji je prvi i osnovni cilj širenje vahabističke mreže na ovim prostorima, najčešće pod maskom humanitarnog rada i obrazovanja, a mnoge su optužene i za finansiranje terorizma, poput fondacije "Al Haramain".
Nakon izbijanja sukoba u Siriji i Iraku i stupanja "Islamske države" na svjetsku džihadističku scenu, Vukelić kaže da je više od 1.000 boraca sa Balkana pristupilo ovoj ili nekoj od srodnih terorističkih organizacija, uglavnom je to bio "Front al Nusra".
- Sa teritorije BiH, između 250 do 300 boraca putovalo je na bliskoistočno ratište od 2012. do 2016. godine, a između 50 do 70 vratilo se svojim domovima. Neki od njih su procesuirani i osuđeni zbog učešća na stranim ratištima, ali i regrutovanja i podsticanja ljudi za odlazak na front - ukazuje Vukelić.
On napominje da isticanje islamskog ekstremizma kao opasnosti za cijeli region nema namjeru da uvrijedi umjerene muslimane, među njima i Bošnjake, te da ih stavi u isti koš sa teroristima, pripadnicima "Islamske države", "Al Kaide" i drugih ekstremističkih organizacija.
- Islam svakako nije vera koja podstiče terorizam, čak naprotiv, upravo su muslimani, brojčano gledajući, najveće žrtve terorističkih akata islamskih ekstremističkih organizacija - kaže Vukelić.