"Vladajuća koalicija izlaskom na izbore sprečava postavljanje podobnih"
- Ovo će biti izbori o nepriznavanju Kristijana Šmita, o saradnji sa BRIKS-om, o nepovinovanju diktatima EU i o blokiranju Natoa - rekao je Pavić.
Profesor emeritus Nenad Kecmanović izjavio je da je rukovodstvo Republike Srpske učinilo mnogo da se problemi sa kojima se suočava Srpska internacionalizuju i raskrinka štetna uloga Kristijana Šmita.
- Posredovanje /predsjednika Rusije/ Vladimira Putina između Banjaluke i Sarajeva bi bilo osvježenje. Za posredovanje je potreban autoritet! Imaju li ga njemački kancelar Fridrih Merc, predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen? - upitao je Kecmanović.
Naučni savjetnik Instituta za političke studije Milomir Stepić smatra da se Republika Srpska treba fokusirati na oštro dezavuisanje Šmita i ukidanje OHR-a, osporiti odluke Ustavnog suda BiH uz koordinaciju sa Srbijom i osvjedočenim prijateljima, prije svega sa Rusijom koja će predstaviti izvještaj Srpske o stanju u BiH na sjednici Savjeta bezbjednosti UN 31. oktobra.
On je naglasio je da povodom 30 godina potpisivanja Dejtonskog sporazuma treba pojačati i zahtjeve da se vrate nadležnosti Republici Srpskoj.
Mlađen Cicović, šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, uz čiju podršku je održana tribina, poručio je da je pravi odgovor Srpske na agresiju protektorata pobjeda na nametnutim izborima, ali i insistiranje na jedinstvu, zaštiti srpske tradicije i vjere, jezika i pisma, jer će samo sigurni u tome biti sigurni i u svemu ostalom.
Politički analitičar Nebojša Malić rekao je da je Srbima danas od tiranina namijenjeno da ima ulogu onog slabog i podređenog, a da EU, kao nekada Austrougarska, teroriše Balkan, čemu su se Srbi suprotstavili i zbog toga snose posljedice.
- Srbi sada moraju preuzeti model ponašanja moćnih koji ne poštuju ni zakone ni pravila i nastavljati da se oslanjaju na svoje istorijske prijatelje poput Rusije. Јedna od mogućih strategija na koju treba igrati je da je Evropa margina, bastion antihrišćanstva, koja trenutno iritira, te nam se otvara mogućnost da Rusiji i SAD ponudimo jednu brzu pobjedu u međunarodnim odnosima - naveo je Malić.
Novinar i publicista Slobodan Reljić smatra da od EU i Zapad ne treba očekivati fer odnos prema Srbima i da ostajanje na evropskom putu, koji je sveden na front gubitnika, može donijeti samo nekakav "novi Briselski sporazum" za Republiku Srpsku, ali i za samu Srbiju.
Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić rekao je da Republika Srpska na agresivno djelovanje protektorata treba odgovori jačanjem institucija i daljim razvijanjem odnosa sa zemljama koje su se pokazale kao dokazani prijatelji, što su prvenstveno zemlje BRIKS-a.
Naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Dušan Proroković smatra da bi u budućnosti najveći problem za Republiku Srpsku mogao da bude pojačano djelovanje Zapada na ulasku BiH u NATO, jer zapadne sile žele da uklone sve džepove u strategijskom okruženju i dobiju što više saveznika u odbrani transatlantske zajednice, koja je rat u Ukrajini proglasila egzistencijalnim ratom.