Đokić: Investicije Srpske u oblasti energetike oko pet milijardi KM
Đokić je na ministarskom panelu u Crnoj Gori u okviru konferencije Energetska sedmica zapadnog Balkana pojasnio da ovi kapaciteti obuhvataju postojeće i planirane projekte u oblasti hidro, solarne i energije vjetra, kao i da predstavljaju značajan korak u osiguranju energetske stabilnosti Republike Srpske.
Ministar je ovom prilikom predstavio dosadašnje rezultate, strategiju i komparativne prednosti Republike Srpske u oblasti energetike, te naveo da su ove investicije rezultat sprovođenja strategije razvoja energetskog sektora i jasno definisanog pravca djelovanja.
Đokić je pozvao investitore na saradnju, istakavši da Republika Srpska predstavlja sigurno mjesto za investicije, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Podsjetio je da je Republika Srpska odavno usvojila sve ključne strateške dokumente i transponovala evropsku regulativu kroz pet zakona i na taj način stvorila stabilan pravni i institucionalni okvir za ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.
Prema riječima Đokića, značajan dio planiranih kapaciteta biće u vlasništvu "Elektroprivrede Republike Srpske", kao ključnog strateškog preduzeća i nosioca energetske sigurnosti.
On je napomenuo da su do sada izgrađene dvije solarne elektrane snage 60 i 10 megavata i jedna hidroelektrana snage 37 megavata, a u proteklih desetak godina izgrađeno je oko 1.540 manjih solarnih postrojenja i 55 malih hidroelektrana.
Đokić je istakao da su u toku radovi na dvije velike hidroelektrane snage 159 megavata i 34 megavata, kao i na projektu Hidroelektrane "Buk Bijela" u saradnji sa Srbijom.
- Do sada su zaključena dva ugovora za izgradnju vjetroelektrana, od kojih je jedna već u poodmakloj fazi radova, dok se priprema izgradnja i novih kapaciteta. Plan je da svi ugovoreni projekti budu završeni u naredne tri godine, što će dodatno povećati udio čiste energije u proizvodnji - napomenuo je Đokić.
On je ukazao na izazove evropske politike, posebno u vezi sa primjenom CBAM modela, koji će, kako je rekao, jako negativno uticati na lokalnu ekonomiju.
- Ako ostatak svijeta više ne prati evropsku politiku, postavlja se pitanje da li Evropa ima pravo da svojim članicama nameće nove obaveze na način koji izaziva direktne ekonomske poremećaje - upitao je Đokić.
On je rekao da je zahtjev Republike Srpske za odgađanje primjene CBAM-a od 1. januara 2026. godine opravdan, jer je BiH ispunila i posljednji uslov, a to je usvajanje zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH, koji je sada u parlamentarnoj proceduri.
- Očekujemo da Evropska komisija uvaži naše argumente i prihvati zahtjev za odgađanje - istakao je Đokić.
On je rekao da je, uz razvoj proizvodnih kapaciteta, neophodno posvetiti veću pažnju i prenosnoj mreži, jer rast potrošnje i izgradnja novih energetskih objekata zahtijevaju snažnija ulaganja u infrastrukturu.
- Ovo pitanje treba posmatrati kao regionalno, jer stabilan prenos energije predstavlja preduslov za održivi energetski razvoj cijelog regiona i obezbjeđenje urednog i stabilnog snabdijevanja privrede i građana električnom energijom - pojasnio je Đokić.
On je ukazao na potrebu za efikasnijim partnerstvom sa evropskim investicionim institucijama i u ovom pogledu, čije angažovanje trenutno nije na nivou očekivanja, te dodao da su ovakve konferencije prilika da se skrene pažnja i na to pitanje.
Osim Đokića, u diskusiji su učestvovali ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović, ambasador Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela, predsjednik Agencije za energetiku Republike Srbije Dejan Popović i suosnivač i izvršni partner kompanije "Alkazar Enerdži" Danijel Kalderon.
Đokić je u okviru ovog događaja održao više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima kompanija koje su zainteresovane za saradnju sa Republikom Srpskom.