Veritas: Godišnjica likvidacije gospićkih Srba
Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", ubijeno je najmanje 129 lica srpske nacionalnosti, među kojima je 39 žena. Skoro polovina njih je likvidirana je od 16. do 18. oktobra.
Među likvidiranima je i 10 bračnih parova i četiri porodice /otac i majka sa jednim djetetom/.
Do sada su pronađeni i sahranjeni posmrtni ostaci 60 likvidiranih, dok se za ostalima još traga, istakli su iz "Veritasa".
O likvidacijama srpskih civila, kako su naveli, bio je upoznat cijeli politički, vojni i policijski vrh hrvatske države.
Nakon što su pripadnici ЈNA, krajem decembra iste godine pronašli 24 ugljenisana tijela srpskih civila u zoni razdvajanja sukobljenih strana, upoznati su, preko poznatih svjetskih medija i humanitarnih organizacija, i predstavnici međunarodne zajednice.
Po njihovim "pritiskom" je tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman naredio istragu o tim likvidacijama.
Iako su prikupljeni dokazi ukazivali na naredbodavce i izvršioce ubistava, slučaj je vrlo brzo stavljen ad akta, a tijela ubijenih su iz primarnih premještani u sekundarne grobnice.
Ubrzo po osnivanju, Tužilaštvo Haškog tribunala vodilo je intenzivnu istragu o ovom događaju, ali je slučaj prije nego što je optužnica podignuta ustupljen hrvatskom pravosuđu.
Županijsko tužilaštvo u Rijeci je u martu 2001. godine podiglo optužnicu protiv pet pripadnika hrvatske vojske i policije, koja ih je teretila za ratni zločin nad civilima. Optuženi su da su hapsili bez razloga i likvirali najmanje 50 lica.
Pravosnažnom presudom Županijskog suda u Rijeci iz marta 2003. godine Tihomir Orešković, tadašnji sekretar Operativnog štaba u Gospiću, osuđen je na 15 godina, Mirko Norac, tadašnji komandant 118. brigade Hrvatske vojske, na 12 godina i Stjepan Grandić, tadašnji komadant Druge bojne na 10 godina zatvora.
Sud je istom presudom, u nedostatku dokaza, oslobodio Norca, Oreškovića i Ivicu Rožića za likvidaciju trojice Srba iz Karlobaga koji su 25. oktobra 1991. godine odvezeni i ubijeni na lokalitetu Crni Dabar na Velebitu, dok je protiv Milana Čanića odbio optužbu.
"Veritas" je naveo da međunarodne i domaće institucije i organizacije iz godine u godinu pitaju zašto nisu procesuirani i ostali pripadnici hrvatske vojske i policije za koje je "van svake sumnje" u tom sudskom postupku utvrđeno da su planirali, hapsili i učestvovali u likvidacijama gospićkih Srba, po komandnoj ili individualnoj odgovornosti.
Takvih je, kako su naveli iz "Veritasa", više desetina, od kojih su neki i danas na visokim funkcijama i položajima u hrvatskoj vojsci, policiji i vlasti, kao što se to radi u drugim slučajevima i u državama regiona.
Porodice likvidiranih gospićkih Srba posebno uznemirava saznanje da su sva trojica osuđenih već odavno na slobodi dok se, s druge strane, ništa ne preduzima u pronalaženju ostalih 69 posmrtnih ostataka njihovih najmilijih.
Prema popisu stanovništva iz 1991. u Gospiću je živjelo 9.025 žitelja, među kojima je bilo 36 odsto Srba i tri odsto Јugoslovena.
Prema popisu stanovništva iz 2021. u Gospiću, koji obuhvata 49 naselja, živjelo je ukupno 11.502 žitelja, među kojima je 412 ili 3,58 odsto Srba.