Јesu li sva bolovanja duža od 30 dana opravdana? (VIDEO)
Riječ je o trendu koji godinama bilježi rast, uglavnom zbog povećanja prava u ovoj oblasti.
S njim raste i broj kontrola opravdanosti bolovanja, jer podaci pokazuju, odsustvovanje sa radnog mjesta nije baš uvijek opravdano.
Bolesti mišićno-koštanog sistema, tumori, čuvanje trudnoće, bolesti sistema krvotoka, povrede. Ovo su najčešći razlozi zbog kojih se u Srpskoj ide na bolovanje. Poslodavci godinama upozoravaju – nije svako bolovanje opravdano, pa se često poseže za mehanizmom provjere.
- To se uglavnom odnosi na zloupotrebe dugoročnih bolovanja, gdje poslodavac na osnovu informacija koje ima, da je neko nekoga vidio, da je na bolovanju, a kopa kukuruz, napravi procjenu i ima određena procedura na osnovu koje poslodavci mogu da podnesu inicijativu Fondu zdravstvenog osiguranja da izvrši procjenu - kaže Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Ne treba, saglasni i u Savezu sindikata, gledati kroz prste onima koji pokušavaju da prevare sistem. Češći su, međutim, kaže Danko Ružičić, oni koji sebi ne mogu priuštiti ni dan bolovanja. Јer, da bi destimulisali izostanke s radnog mjesta, pojedini poslodavci uvode tzv. premije za redovno prisustvo na radnom mjestu.
- Pa nam tako radnici vrlo često dolaze i bolesni na posao, da ne bi išli jedan ili dva dana na bolovanje, da im ne bi bila umanjena ta stimulacija ili premija koju poslodavci sami uvode u nedostatku kolektivnih ugovora - rekao je Danko Ružičić,generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske.
Јer trošak kratkotrajnih bolovanja u cijelosti snose poslodavci. Ona duža od 30 dana Fond zdravstvenog osiguranja refundira od 70 do 100 odsto. I to je iznos koji iz godine u godinu samo raste. Tako je u 2022. godini trošak Fonda zdravstva za bolovanja duža od 30 dana iznosio 17 miliona maraka. Svake naredne godine taj iznos je povećavan za četiri do pet miliona maraka. Za ovu godinu planirano je 40 miliona maraka na ime dugotrajnih bolovanja. Prema projekcijama, naredna će koštati čak 50 miliona.
I sami priznaju – riječ je o velikom rastu.
- Ali prvenstveno zbog toga što smo Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju predvidjeli i veća prava. Posebno kada su u pitanju naknade neto plate za vrijeme bolovanja i da osiguranici koji su istinski bolesni, teško bolesni, imaju 100 odsto platu za vrijeme bolovanja - ističe Darija Filipović Ostojić, portparolka Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Upravo da bi se obim prava zadržao, kažu, neophodno je da bolovanje koriste samo oni kojima je potrebno. Stoga su i kontrole opravdanosti bolovanja stalne. Svaki ljekar kontrolu može da očekuje svaki dan, od porodičnog do specijaliste. Kosana Stanetić radi kao ljekar već 40 godina i kaže – od kontrole ne bi trebalo da zazire nijedan ljekar jer svi podaci, dijagnoze, terapije, su u informacionom sistemu.
- Gdje mogu da se vide svi nalazi, vide se i specijalističke uputnice koje su izdate od strane porodičnog doktora, mogu biti specijalističke, bolničke uputnice, za rehabilitaciju uputnica, za prvostepenu komisiju, za drugostepenu komisiju - objašnjava Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine, Dom zdravlja Banjaluka.
Greške se ipak dešavaju, ali mahom je, kažu u Fondu zdravstva, riječ o administrativnim propustima. Ove godine, 83 poslodavca tražila su provjeru opravdanosti bolovanja za 213 radnika. Epilog – 56 je vraćeno na posao. U odnosu na ukupan broj bolovanja, možda i nije mnogo. Međutim, svaka greška se plaća, a za ove su odgovorni oni koji bolovanja propisuju, pa se zdravstvenoj ustanovi, koja je bolovanje otvorila mimo pravilnika, umanji mjesečna tranša koja joj sleduje iz budžeta Fonda zdravstva.