latinica  ћирилица
21/10/2025 |  15:17 | Autor: RTRS

RT Balkan saznaje šta piše u rezoluciji EP: Pod plaštom podrške studentima napadaju Rusiju

U susret godišnjici pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje je 1. novembra 2024. godine poginulo 16 ljudi, iz Evropskog parlamenta stiže još jedna rezolucija o Srbiji – "Rezolucija o polarizaciji i povećanoj represiji", oštra kao nijedna prije, ali neobavezujuća kao i sve prethodne.
Evropska unija, Brisel - Foto: RTRS
Evropska unija, BriselFoto: RTRS

Tekst je pokazao da evroparlamentarci, pod plaštom priče o zaštiti studenata, zapravo koriste proteste kako bi napravili jaz između Srbije i Rusije i iskoristili još jednu pozornicu za optužbe prema Moskvi piše rt.rs.

Prije nešto više od mjesec dana Spoljna obavještajna služba Rusije najavila je dolivanje ulja na vatru iz Brisela uoči godišnjice tragedije, saopštivši da Evropska unija sprema "srpski Majdan".

- Cilj evropskog liberalnog mejnstrima je da na vlast u najvećoj balkanskoj zemlji dovede rukovodstvo koje je poslušno i lojalno Briselu. Mora se priznati da evro-elite uspijevaju u mnogo čemu: mladi se radikalizuju, prelaze sa mirnih protesta na 'revolucionarne' metode borbe i nasilja. Evropske elite žele da iskoriste godišnjicu tragedije u Novom Sadu 1. novembra da 'uzdrmaju' situaciju", navodi se u saopštenju SVR, koje je, naravno, našlo mjesto i u "elaboratu" Evropskog parlamenta.

RT Balkan je imao uvid u sinoć usaglašen tekst rezolucije o kojem će Evropski parlament glasati večeras, a sjednici će prisustvovati i predstavnici prozapadne opozicije iz Srbije. Bilo je nekoliko prijedloga dokumenta više poslaničkih grupa, a posljednja verzija je "kompromis" svih predloženih.

U uvodnom dijelu piše da godinu dana nakon tragedije nema epiloga, da se "prisustvo i uticaj Kine u Srbiji značajno povećao posljednjih godina kroz velika ulaganja u infrastrukturu, što izaziva zabrinutost u pogledu transparentnosti, poštovanja standarda EU i usklađenosti sa propisima o zaštiti životne sredine". Već na početku teksta se vide antikineski, antisrpski i antiruski karakter ove podrške protestima, što samo pojačava zaključak o pravoj svrsi te "podrške".

Navode da je stanica u Novom Sadu dio projekta brze željeznice Beograd–Budimpešta i da su ga dvije kineske kompanije sprovele u okviru međuvladinog sporazuma između Srbije i Kine, van okvira uobičajenog Zakona o javnim nabavkama, kao i da je u martu 2025. godine Evropsko javno tužilaštvo (EЈT) pokrenulo istragu o potencijalnoj zloupotrebi sredstava Evropske unije izdvojenih za rekonstrukciju železničke stanice u Novom Sadu.

Tragedija je, kako piše u dokumentu, izazvala "proteste širom zemlje, predvođene studentima koji zahtijevaju pravdu, institucionalnu odgovornost, transparentnost, prevremene izbore, integritet izbora, poštovanje građanskih sloboda, podjelu vlasti, slobodu medija, kraj sistemske korupcije, kao i ulaganja u obrazovanje, te da ih je od februara do kraja septembra 2025. godine bilo više od 10.700.

Protest 15. marta 2025. godine nazvali su najvećim demonstracijama u istoriji Srbije, dok je drugo mjesto zauzeo skup 28. juna.

Bilo je, navode, i "izolovanih slučajeva radikalnih simbola i ekstremno nacionalističke, kao i proruske i šovinističke retorike korišćene tokom masovnih protesta, koji su se suočili sa značajnim kritikama iz inostranstva i iznutra". Te nacionalne poruke, koje Evropski parlament kvalifikuju kao "šovinstičke" upravo su se čule na gore pohvaljenom protestu na Vidovdan.

Nastavljaju sa pričom o pritiscima na birače, kupovini glasova, pominju "nepoštene" izbore u Zaječaru i Kosjeriću, govore o "nasilju srpskih vlasti", da su demonstranti navodno napadnuti zvučnim oružjem, a pominju i da su "organizacije za ljudska prava prikupile svjedočenja od 3.400 učesnika pogođenih incidentom", a da je srpska vlada pozvala rusku Federalnu službu bezbjednosti (FSB) da istraži incident.

Zabilježili su "više od 1.028 hapšenja i najmanje 340 nasilnih incidenata", kao i da su "bezbjednosne agencije nezakonito snimale i prenosile privatne razgovore koji su korišćeni za optuživanje studenata". Kako su rekli, predsjednik Aleksandar Vučić je predstavio proteste kao "obojenu revoluciju" koje su organizovale i finansirale strane tajne službe zapadnih država, a "ruska Spoljna obavještajna služba (SVR) podržala ovaj narativ i optužila EU da sprovodi subverzivne aktivnosti kako bi podstakla proteste".

Pominju i "pomilovanja za nasilne napade vladinih pristalica".

Šta se traži od Beograda

Evroposlanici traže da se sprovede "potpun i transparentan sudski postupak" o padu nadstrešnice, zabrinuti su "što je situacija u Srbiji i dalje ispunjena tenzijama i polarizacijom koje lako mogu dovesti do nasilja, što je direktna posljedica govora mržnje, promocije nasilja, kampanja blaćenja protivnika i anti-EU odnosno proruske propagande koja se široko širi putem medija pod kontrolom vlade, a takođe i od strane vladinih zvaničnika". Kažu i da Srbija ne može da se suoči sa prošlošću.

Osuđuju "talas nasilja i kampanju blaćenja", smatraju "srpsko rukovodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija" i žale zbog "činjenice da najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavjere o tome da je urušavanje nadstrešnice sabotaža ili teroristički napad".

 

Napominju da je nekoliko političkih aktivista i članova opozicionog Pokreta slobodnih građana uhapšeno, primaju k znanju ostavku premijera Miloša Vučevića koju je Narodna skupština potvrdila 19. marta 2025. godine i imenovanje nove vlade koju predvodi Đuro Macut, 16. aprila 2025. godine, primjećuju hapšenja i naknadno puštanje na slobodu bivših ministara vlade Tomislava Momirovića i Gorana Vesića u avgustu 2025. pod optužbama za zloupotrebu položaja i sumnjom da su oštetili budžet Srbije za najmanje 115 miliona dolara u vezi sa rekonstrukcijom mađarsko-srpske željezničke pruge, uključujući i srušenu željezničku stanicu u Novom Sadu.

EP "poziva srpske vlasti da omoguće bezbjedan povratak svih građana koji su pobjegli iz zemlje zbog političke represije, zastrašivanja ili straha od progona, i da garantuju njihovu punu zaštitu i reintegraciju u skladu sa zakonom i međunarodnim obavezama Srbije". Iako se ne navode imena, osoba na koju EP misli je aktivistkinja NVO "Stav" Mila Pajić koja je nedavno dala izjavu za prozapadni list u kojem je navela da bi se vratila u Srbiju, gdje je optužena za planiranje državnog udara.

- Evropski parlament osuđuje otvoreno mešanje Ruske Federacije u srpske proteste putem dezinformacija od strane njenih zvaničnika, uključujući Vladimira Putina i tvrdnje da se radi o 'obojenoj revoluciji' koju podržava Zapad. Odbacuje sve tvrdnje srpskih zvaničnika i provladinih medija da su EU i neke od njenih država članica bile umiješane u organizovanje studentskih protesta sa ciljem pokretanja 'obojene revolucije', zabrinut je zbog prisustva nacionalističkih narativa u dijelovima protesta, osuđuje kontinuiranu upotrebu nacionalističkih narativa kao što su koncepti 'velike Srbije' i 'srpskog svijeta', koje su u prošlosti promovisali pojedini članovi srpske vlade. Podsjeća da takva retorika nema mjesta u odnosima između EU i Srbije i da potkopava regionalnu stabilnost - navodi se u rezoluciji i dodaje da "pregovori o pristupanju sa Srbijom treba da napreduju uz puno usklađivanje sankcijama protiv Rusije".

Inače, među predlozima rezolucija bio je i tekst grupe "Patriota" u kojoj piše da je "Vlada Srbije preduzela brojne korake kako bi odgovorila na zahtjeve demonstranata" i podsjeća se na "činjenicu da su protesti nakon tragičnog događaja, koji su počeli zahtjevima za odgovornost, navodno instrumentalizovani od strane ljevičarskih nevladinih organizacija i političkih aktivista koji ove proteste vide kao priliku za destabilizaciju srpskih institucija".

- Svaki pokušaj uticanja na političku budućnost Srbije spolja izaziva dalju polarizaciju i destabilizaciju u zemlji. U potpunosti podržavamo suverenitet Srbije i njenu sposobnost da se nosi sa svojim unutrašnjim pitanjima i pozivamo sve strane koje se miješaju da se uzdrže od toga - navodi se u prijedlogu koji nije dobio podršku.

Evropski parlament u usaglašenoj verziji podržava "brzo raspoređivanje ad hok misije EU za utvrđivanje činjenica u Srbiji, uz učešće Evropskog parlamenta". Poziva Evropsku komisiju da pokrene inicijativu za uvođenje sankcija "protiv onih koji su odgovorni za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji".

Poziva sve zemlje učesnice na predstojećoj izložbi EKSPO 2027 u Srbiji "da uzmu u obzir ozbiljne zabrinutosti i dokaze o široko rasprostranjenoj korupciji povezanoj sa vladajućim vlastima".

I na kraju poslije svih savjeta, Evropski parlament nam birokratskim rječnikom da snažno podržavaju put Srbije ka EU, želi - dobrodošlicu!