Mazalica: Šmit i strane sudije moraju otići iz BiH
Sve odluke koju je vlast Republike Srpske donijela u posljednjem periodu su rezultat ustavno-pravne borbe protiv nametanja volje političkog Sarajeva i nedemokratskih "mehanizama visokog predstavnika" i Ustavnog suda BiH, kazao je šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica, gostujući na televiziji RT Balkan.
Govoreći o izboru Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i kandidaturi Siniše Karana za predsjednika, Mazalica je objasnio da je to bio rezultat nametnutih okolnosti nakon presude Miloradu Dodiku i pritisaka iz Sarajeva.
- Kandidatura Siniše Karana na predsjedničkim izborima je nastala kao proizvod procesa CIK-a, na osnovu presude Miloradu Dodiku i potrebe da se obezbijedi kandidatura za predsjednika. Naravno da ne možemo očekivati da za vršioca dužnosti imenujemo osobu koja će u isto vrijeme biti i kandidat - to nije etički, a vjerovatno bi i CIK reagovao. Želimo ravnopravan tretman i kandidata opozicije i vlasti - rekao je Mazalica.
Mazalica je naveo da je za vršioca dužnosti predsjednika razmatrano više opcija, uključujući Željku Cvijanović i neke narodne poslanike, ali da se od toga odustalo zbog pravnih prepreka - prije svega sukob funkcija i mogućnost da CIK oduzme mandat.
- Izabrana je osoba koja ima veliko iskustvo u međunarodnim odnosima i diplomatiji. Ana Trišić Babić bila je zamjenik ministra spoljnih poslova i ključni činilac u zaustavljanju puta Republike Srpske i BiH u NATO - naglasio je Mazalica.
Precizirao da je Trišić Babić spriječila slanje AMP-a koji bi značio dalje uključivanje BiH u NATO integracije:
- Ona je, da mi ne bismo svake godine slali AMP i učestvovali u MAP-u (Akcioni plan za članstvo), sprovela politiku slanja programa reformi koji je mnogo manjeg obima i ne predstavlja korak ka članstvu. Na taj način smo zadržali saradnju sa NATO-om, ali bez obaveza koje vode u članstvo.
Mazalica je oštro kritikovao djelovanje Ustavnog suda BiH i nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, nazivajući ih "mehanizmima razgradnje ustavne strukture BiH":
- Problem nije samo Kristijan Šmit, već Ustavni sud BiH koji je postao glavni mehanizam u razgradnji ustavne strukture. Šmita čak ni nova američka administracija ne podržava snažno kao ranije. Očekujemo da strani sudije napuste Ustavni sud, a da se Kristijan Šmit povuče.
On je dodao da su zakoni koje je Republika Srpska usvojila u posljednjih mjesec dana odgovor na "vanustavno djelovanje visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH" i da je cilj da se međunarodna zajednica suoči sa krizom koju je sama proizvela:
- Ti zakoni su bili proizvod političke prijetnje Republike Srpske, kako bi se cijela stvar internacionalizovala - i u tome smo uspjeli. Strateški smo pokazali da možemo dijelovati proaktivno.
Govoreći o odlaganju referenduma zakazanog za 25. oktobar, Mazalica je objasnio da je procedura zaustavljena vetom Bošnjaka u Vijeću naroda, ali da će referendum biti održan u novom terminu:
- Čekamo da zakon bude objavljen u "Službenom glasniku" i da formiramo referendumsku komisiju. Ako bude potrebno, mijenjaćemo i referendumko pitanje. Ta stvar ostaje na stolu.
Pojasnio je i da referendumsko pitanje, koje glasi: "Da li podržavate kolonijalnu upravu?", gubi smisao ako OHR bude ugašen.
Mazalica je naglasio da je promjena tona američke administracije signalizirana ukidanjem sankcija osobama koje su njima bile kažnjene zbog učestvovanja u organizaciji proslave Dana republike Srpske.
- Ukidanje sankcija je akt dobre volje koji pokazuje da administracija Donalda Trampa ima drugačiji kurs. Nikada do sada nikome iz Republike Srpske nisu ukinuli sankcije. Mi smo i ranije osjetili taj zaokret, odlaskom američkog ambasadora Majkla Marfija, koji je bio demokrata. I samim dijelovanjem SAD u SB UN, gdje nas nisu osuđivali ali ni podržavali snažno Šmita, a djelovanje njihove amabasade u BiH je bilo pasivno. Ranije je Marfi na dnevnom nivou objavljivao saopštenja i tvitove, prijetio, obilazio banke, naređivao da se gase računi... Toga više nema. Naravno i da su osjetljivi na Dejtonski sporazum, jer je to jedan od njihovih najvećih međunarodnih uspjeha u prošlom vijeku. Sigurno im ne odgovara situacija u kojoj je BiH u najvećoj ustavnoj krizi od njegovog potpisivanja - kazao je Mazalica.
On je istakao i da je Rusija ključni partner Republike Srpske i podsetio da je Republika Srpska, takođe, spriječila da BiH uvede sankcije Rusiji.
Mazalica je podsjetio da Šmit nije imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom, već putem neformalnog tijela ambasadora koje učestvuje u svjetskoj populaciji sa svega 11 odsto.
- Dakle, on ne predstavlja međunarodnu zajednicu. Kako je došao, tako može i da ode. Njegova funkcija zavisi od volje SAD i Njemačke, a trenutno postoje i tranzitne ideje da Kancelarija viskokog predstavika bude u Ženevi, kao i da se imenuje uz saglasnost Rusije i Kine -rekao je Mazalica.
On je poručio da Republika Srpska neće prihvatiti kolonijalni model uprave, a ukidanje bonskih ovlašćenja je, po njegovim riječima, "nužan uslov za demokratizaciju BiH", koji podržava široka međunarodna zajednica.
- Evroparlamentarci smatraju da je to crna rupa u Evropi. Imate jednu kolonijalnu diktaturu u srcu Evrope gdje vam pojedinac amandmanima mijenja Ustav, izborni zakon, Krivični zakon i kaže ko ne sluša mene taj će biti kažnjen zatvorom u trajanju od pet godina. Evropska inicijativa za stabilnost je rekla da BiH treba zbog toga da bude izbačena iz Saveta Evrope. Niko nema argument u prilogu ostanka Kristijana Šmita i korišćenja bonskih ovlašćenja - istakao je Mazalica.
Mazalica je najavio da će predstojeća sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koju je Rusija zakazala za 31. oktobar, biti važan trenutak za međunarodnu poziciju Republike Srpske:
- Naš cilj je da se ukinu bonska ovlašćenja, da strani sudije napuste Ustavni sud i da BiH konačno funkcioniše po sopstvenom ustavu. I zalažemo se da ponište ranije odluke i zakoni koji nisu usvojeni u parlamentu. A nijedna odluka ili zakon Kristijana Šmita nije usvojena u parlamentu, već su objavljivani na stranici OHR-a.
Naveo je i da će Njemačka i Velika Britanija vjerovatno braniti poziciju Kristijana Šmita upravo zato što "on sprovodi njihove geopolitičke interese u BiH".
- Ali ima jedna analiza koju je za "Heritidž fondaciju" uradio Maks Primorac, predlaže da američka administracija povuče značajna sredstva kojima se finansira OHR i strane sudije Ustavnog suda. Dakle, da SAD unilateralno izađu iz tih projekata, jer smatra da je najveći problem za BiH nedemokratsko donošenje odluka - dodaje Mazalica.
Mazalica je ocijenio i da je u interesu svih građana da BiH imaju čvrst Ustavni sud, zasnovan na vladavini prava.
- Haos i bezakonje odgovara samo najvećem i najbrojnijem narodu, koji ima najveću moć, silu, najveći broj ruku u parlamentu - Bošnjacima. Onom manjem narodu koji je ugrožen odgovara pravna država. Mislim da smo na dobrom putu ne samo da dođemo do deeskalacije sukoba, već i do jednog krajnjeg rješenja za BiH koje će da očuva Republiku Srpsku, institucije, ali i prava srpskog naroda - zaključio je Mazalica.