Ustavni sud o apelaciji; Pravni eksperti: Ako odlučuju po Ustavu, ukinuće presudu Dodiku (VIDEO)
Sud će, na vanrednoj plenarnoj sjednici odlučivati o suštini apelacije, koju su advokati uputili još 5. avgusta.
Druga apelacija, podnesena mjesec kasnije na odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjednika Srpske i raspisivanju prijevremenih izbora, prema najavi, neće biti predmetom rasprave.
Uprkos tromjesečnom kašnjenju u odlučivanju po apelaciji čiji je zahtjev privremena mjera "zamrzavanja" sankcije do konačne odluke, činjenica da je ipak zakazana vanredna sjednica sa jedinom tačkom dnevnog reda, za struku je signal da sudije predmetu pridaju poseban značaj. Odlučivaće odmah o meritumu ili glavnoj stvari, što u pravu znači da su apelaciju već ocijenili kao neupitno osnovanu.
- Zahtjev te apelacije je da se presude prvostepenog suda BiH i apelacionog odjeljenja proglase neustavnim kršenje njegovih ljudskih prava, jer nisu donesene na osnovu zakona, a da bi nešto bilo zakon mora biti doneseno od zakonodavca, od parlamenta. To je suštinski zahtjev - rekao je Branko Perić, bivši predsjednik CIK-a.
Uz suštinski - kojim je Kristijan Šmit, kao individua i bukvalno oteo nadležnost jedinom ustavnom zakonodavcu - Parlamentarnoj skupštini, još je mnoštvo argumenata na strani apelanta. Među važnijima svakako i retroaktivna primjena Šmitovog djela. Sve i da je legitiman, pravno valjano na snagu je stupio danima nakon što je predsjednik Dodik potpisao ukaze zbog kojih mu je presuđeno, a retroaktivnost je zabranjena Evropskom konvencijom koja je na snazi duže od sedam decenija.
- Očekujem da će Ustavni sud BiH u punoj mjeri poštovati Ustav BiH, zakone BiH i svoju dosadašnju praksu u sličnim predmetima kada je odlučivao - kaže Zlatko Knežević, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije Savjeta Evrope.
Odlučivao je već Ustavni sud - da zakon sa nivoa BiH ne može derogirati Ustav entiteta čiju je usklađenost sa ustavnim sistemom BiH potvrdila Venecijanska komisija. A prema Ustavu Republike Srpske potpis ukaza obaveza je, a ne želja predsjednika. Uz to predmetne zakone za koje je ukaze potpisao predsjednik Dodik, individua Šmit je "stavio van snage", pa je Dodikov učinak po pitanju važenja tih zakona pravno nerelevantan. Istovremeno osporeni zakoni nikad nisu primijenjeni, što znači da eventualna šteta kao uslov svake inkriminisane radnje, nikada nije nastala.
- Ako ima prava, onda je to jasno da pojedinac ne može svojom odlukom da mijenja zakone, Ustav i Krivični zakon - ističe Goran Selak, ministar pravde Srpske.
Advokat Goran Petronijević kaže da će Ustavni sud BiH, ukoliko bude odlučivao po Ustavu, ukinuti presudu Dodiku, a promijenjene političke okolnosti daju nadu da bi do toga moglo da dođe.
Između ostalog i zbog višestrukog kršenja Zakona o krivičnom postupku tokom sudskog procesa. Od hokejaških zamjena "neposlušnih" sudija "poslušnim", neuvođenja dokaza u postupak na koje se u optužnici pozivalo Tužilaštvo, a u presudi sud, pa do sudijske opstrukcije zahtjeva da se u sudnici sasluša i Šmit i utvrdi njegov legitimitet.
- U momentu kad pravo postane nemoćno, a politika dovede do toga da je pravo nemoćno, onda se politika mora neminovno umiješati da riješi to pravo, inače nastaje haos i to se zaista i desilo - kaže advokat Vlado Adamović.
A da li će taj haos da zaustavi krnji Ustavni sud ili će nastaviti stranputicom nižerangiranih nosilaca pravosudnih funkcija? Ako uvaži apelaciju, vlastite odluke moraće da resetuju i druge u proces uključene institucije, poput Centralne izborne komisije. U suprotnom, osporena presuda stići će do Strazbura gdje bi međunarodne sudije mogle da svjedoče kršenju osnovnih ljudskih prava u BiH.