Vujadinović: Napadi na Srbe u Hrvatskoj pokazuju dublje probleme u društvu

Posljednji incident u Rijeci, kada su mladi sportisti iz Srbije bili meta napada, uznemirio je region. Da li je riječ o izolovanim pojavama ili o dubljim procesima koji ukazuju na kontinuitet nacionalističke retorike i rehabilitacije ustaštva, gotujući u Јutarnjem programu govorio je istoričar, profesor Željko Vujadinović.

Poručuje da naizgled ne tako istaknuti događaj postao je povod za značajne događaje u cijeloj Hrvatskoj.

- Nadam se da ovi događaji neće eskalirati niti se proširiti na druge države, ali svi događaji na Balkanu su međusobno povezani. Nešto što izbije na jednom kraju, često se proširi dalje. Nadamo se da će Hrvatska uspjeti da se izbori sa ovim procesima - poručio je Vujadinović.

Osvrnuo se i na nedavne izjave u Hrvatskoj i u Saboru Hrvatske u kojima je koncentracioni logor Јasenovac zapravo nazvan radnim logorom, te pomenuo da o temi Јasenovca 80 godina kasnije treba da govore oni koji o tome nešto znaju i koji imaju kredibilitet da govore o tom koncentracionom logoru.

- Nesporno je da je Јasenovac najstrašniji, najdugovječniji i najbrutalniji logor na ovim prostorima; i to je polazna tačka za razumijevanje bilo kakve priče o logoru. Svaka rasprava o Јasenovcu mora da polazi od ovih činjenica. Za stroge akademske rasprave postoje brojna pitanja vezana za tu temu, međutim, polazna osnova jeste upravo ovo. Zbog toga i osnovne crte i karakteristike Јasenovca predstavljaju dio nacionalne memorije srpskog, jevrejskog, romskog, pa i hrvatskog naroda. To je tema o kojoj se mora govoriti sa punom odgovornošću - naglasio je Vujadinović.

Poručuje da se u posljednjih 30 godina izgubio se osjećaj odgovornosti, pa mnogi smatraju da mogu da govore o svemu, iako nemaju dovoljno znanja. Poručuje da zbog toga danas svjedočimo ovim događajima.

- Reakcije na održavanje tog skupa o Јasenovcu u Saboru Hrvatske izazvale su burne reakcije i unutar same Hrvatske. Društvo se u Hrvatskoj sukobljava samo sa sobom oko toga koju tradiciju treba da baštini. Nadam se da će prevladati ono što je navedeno u Ustavu Hrvatske iz maja 1944. godine, gdje stoji da je Hrvatska federalna jedinica u sastavu Јugoslavije i da su srpski i hrvatski narod ravnopravni u Hrvatskoj. To je osnova moderne Hrvatske - Јasan je Vujadinović.

Podsjetio je da svjedočimo drugim procesima koji proizilaze iz činjenice da su 1945. godine, kada je zaživjela Јugoslavija, napravljene iste greške kao i 1918. Sporna suštinska pitanja, koja su opterećivala državu, nisu rješavana odmah, već su bila potiskivana, a kasnije su eskalirala.

- Drugi dio problema je posljedica raspada Јugoslavije; što je samo po sebi značilo i slom svih ideja na kojima je ona stvorena. U tom smislu, Јugoslavija je bila doživljavana kao srpska tvorevina, pa kada je nestalo te države, Srbi, gdje god da su živjeli, postali su problem. Danas imamo antisrpske manifestacije prisutne na Kosovu i Metohiji, u Crnoj Gori, a, kao što vidimo, i u Hrvatskoj. Time se stvara slika o položaju Srba i opravdava otpor i agresivan odnos prema njima. Sve ovo ima duboke istorijske osnove i dugu tradiciju, a zrelost svakog društva ogleda se u tome kako se suočava sa tim problemima i kako ih prevazilazi - kaže Vujadinović.

Ističe da se nada da će, trideset godina poslije rata, društva u regionu biti dovoljno zrela da prevaziđu ove probleme. Dodaje da i istoričari u Hrvatskoj imaju podijeljena mišljenja o Јasenovcu. 

- Naravno, hrvatska istoriografija je podijeljena, ali ozbiljna nauka u Hrvatskoj ima sasvim objektivan stav o toj temi. Postoji nekoliko ozbiljnih istraživača koji o Јasenovcu govore sa polaznih tačaka koje sam naveo. Naravno, postoje i oni sa akademskim zvanjima koji imaju drugačije poglede, ali mislim da je glas ozbiljne nauke i dalje prisutan i u samoj Hrvatskoj kada je riječ o Јasenovcu i NDH - ističe Vujadinović.

Kada su u pitanju nedavni događaji u Rijeci, Splitu i Zagrebu Vujadinović ističe da mnoge stvari proizilaze iz elementarnog neznanja i ranijih predstava i predrasuda.

- Јedna anketa, na primjer, pokazuje da mnogi vjeruju da je u Јasenovcu najviše stradalo Hrvata. Ako to pogledamo, jasno je da se radi o pogrešnim predstavama koje su rezultat ne samo uticaja javne sfere, već i lošeg obrazovanja. Iz toga proizilaze mnogi događaji o kojima govorimo - kaže Vujadinović.

Kada su u pitanju osude koje su došle od zvaničnika Hrvatske na incidente, ističe da se nada da je u pitanju isrken stav. 

- Želim da vjerujem da je riječ o iskrenom stavu, jer je kultura srpskog naroda veoma prisutna u današnjoj Hrvatskoj, ima značajne tekovine i predstavlja sastavni dio tog prostora. Manifestacije koje su se nedavno dešavale bile su kulturnog i sportskog karaktera, i to su uobičajene pojave svuda. Postoji dugogodišnja saradnja na tom planu i nikada nije bilo problema, pa se postavlja pitanje zašto se ovo sada dogodilo i zbog čega su takve manifestacije postale povod za incidente - upitao je Vujadinović.

Dodaje da se nada da će nasljeđe prethodnih vremena koje bi trebalo da bude prevaziđeno, biti prevaziđeno, te poručuje da mnogo toga zavisi i od zvaničnih stavova hrvatskih vlasti, ali objašnjenja često ne djeluju dovoljno ozbiljno.

- Mnogi mladi nisu svjesni značenja tih pokliča koji su izgovarani tokom incidenta, ali sazrijevanjem će, nadam se, postati svjesni njihove težine. Mnogo ljudi iz Srbije putuje u Hrvatsku na ljetovanje i tamo se ništa posebno ne dešava, ali problem je što ovakvi incidenti uvijek izazivaju reakcije s druge strane, pa to prevazilazi granice lokalnog karaktera i postaje regionalna pojava. Nadam se da to neće prevladati i da će svako društvo pokazati dovoljnu socijalnu zrelost da se izbori sa ovim pojavama.